• EU izbori i agrar
  • 07.05.2019. 10:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Kandidati za EU parlament složni: poljoprivredno zemljište golem je problem

U organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske održan je okrugli stol "Europarlamentarci i poljoprivreda". Što su rekli kandidati za EU parlament Sonja Čikotić, Igor Markešić, Mladen Novak, Marijana Petir i Jozo Radoš?

Foto: Marinko Petković
  • 484
  • 40
  • 1

Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH) organiziralo je u ponedjeljak u Zagrebu okrugli stol pod nazivom ''Europarlamentarci i poljoprivreda'' za buduće hrvatske zastupnike u Europskom parlamenu, a na kojem su sudjelovali Sonja Čikotić iz Mosta nezavisnih lista, Igor Markešić (Živi zid), Mladen Novak (SDP), Marijana Petir (Nezavisna lista) i Jozo Radoš iz Amsterdamske koalicije.

Nema suradnje s vladom

Jozo Radoš je kazao da Hrvatska ima 200.000 hektara nebrađenog poljoprivrednog zemljišta, ali i famoznih 740.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta, barem tako piše, kako kaže, u Strategiji energetskog razvoja Hrvatske, koji bi bili idealni za proizvodnju biogoriva jer se radi o nekvalitetnom zemljištu (200.000 ha) za poljoprivrednu proizvodnju. Dodao je da nema suradnje s vladom, bilo desnom ili lijevom, oko provođenja hrvatskih nacionalnih interesa u Briselu, na čemu bi trebalo raditi svih 11 eurozastupnika iz Hrvatske.

Marijana Petir je kazala da ne tužaka hrvatsku Vladu pred Europskom komisijom u Briselu, ali da su joj domaći mediji bili jedini sugovornici u prošlom mandatu europarlamentarke. "Jer od Ministarstva poljoprivrede, gdje sam godinu dana čekala da ministar 'nađe vremena', nisam mogla dobiti tražene odgovore", kazala je Petir i navela da je bilo namještanja natječaja za voćare za vrijeme ministra Jakovine. 

Kandidati za Europski parlament na okruglom stolu

"Uložila sam sto amandmana od kojih su većina bili prihvaćeni; od sheme školskog voća, Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi do šuma i pomoći mliječnom sektoru, ali za šećerane još vodimo bitku s EK", dodala je. 

Ipak, Petir i Radoš se nisu složili da je u proteklih pet godina, za vrijeme njihova mandata u EU parmalentu, napravljen pomak u hrvatskoj poljoprivredi. Radoš je kazao da je već 30 godina pokrivenost uvoza izvozom hrane na 60 posto, a da je domaći izvoz vrijedan dvije milijarde eura, dok jedna Nizozemska, zemlja manja od Hrvatske, a ima više stanovnika, izvozi hrane u vrijednosti 160 milijardi eura. "Za vijeme kampanje za ove EU izbore, vidio sam da se na tržnici u Zagrebu prodaje krumpir iz Španjolske i Cipra, već mjesec i pol dana, a da još nema domaćeg krumpira", istaknuo je Radoš.

Lažni voćari i damping cijena mlijeka

"Postoji problem kako uvjeriti našu vlast koja nije donijela ni strategiju za proizvođačke organizacije, zbog čega nismo povuki ni jedan eurocent na njih - da zaštiti domaću proizvodnju. Primjerice, Rumunjska ima zakon o obveznih 51 posto domaćih proizvoda, Austrija kontrolira sastav džema, a u Belgiji su samo banane iz uvoza, dok kod nas nedostaje 50 posto domaćeg mlijeka, čiji se uvoz, ispod proizvodne cijene, ne kontrolira", navela je Petir.

Saborska zastupnica Mosta Sonja Čikotić je kazala da školsko voće na području Zagrebačke županije nude ''voćari'' koji imaju, prema podacima Ministarstva  poljoprivrede, tek 0,02 ha bazge ili 0,03  ha borovnica? Uz  to, kaže, sadni se materijal masovno uvozi iz Italije, Francuske i Grčke, dok domaći rasadnici ne mogu prodati autohtone sorte.

Poljoprivrednik Igor Markešić iz Koprivničko-križevačke županije kazao je da se treba boriti da nijedna stočna farma, čije je otvaranje bez valjane financijske podloge amenovala politika, više ne bude zatvorena, ali i protiv neprodanih mandarina iz Doline Neretve. "Problem je naš nepripremljeni ulazak u EU čije  članstvo nismo iskoristili", rekao je. S Markešićem se složio i voćar Jurica Pavelić, a na dampinške cijene mlijeka iz uvoza, ali i mlijeka u prahu, upozorio je i predsjednik Cromilka Dalibor Janda.

Poljoprivredno zemljište golem je problem

Mladen Novak  dolazi iz Međimurja, a privatni je  poduzetnik u informatici. Sela su, kaže, ostala pusta u Hrvatskoj, a moramo svi skupa, posebno u poljoprivredi koja je i važno nacionalno pitanje, učiniti više da se od rada može i pošteno živjeti. "Eurozastupnici, bez obzira iz kojeg političkog spektra dolaze, moraju braniti nacionalne interese", istaknuo je Novak.            

Više kandidata i kandidatkinja za EU parlament je upozorilo na golem problem poljoprivrednog zemljišta, odnosno rok od 2020. godine, do kada zemljište u Hrvatskoj ne mogu kupovati stranci. "Bit ćemo stranci u vlastitoj  zemlji", naveli su.

Petir je kazala da taj problem postoji i u drugim zemljama EU, posebno onim s istoka EU, a navela je i slučaj da je Monsanto, nakon poplava u Gunji, htio donirati hrvatskim poljoprivrednicima GMO sjeme, no to su, kaže, uz pomoć EU uspjeli spriječiti.

Kako se čulo, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) najznačajnija je europska politika o kojoj izravno ovisi i razvoj hrvatske poljoprivrede. Stoga je važno kako će novi zastupnici u Europskom parlamentu štititi njezine nacionalne interese.


Tagovi

Europski parlament Kandidati Okrugli stol Poljoprivreda Jozo Radoš Marijana Petir Igor Markešić Mladen Novak Sonja Čikotić


Autor

Marinko Petković

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi