• Agroekoteh
  • 22.01.2023. 13:30

Kako smanjiti ranjivost hrvatskog agrara na klimatske promjene?

Klimatska nestabilnost i promjene značajno utječu na globalnu pa tako i hrvatsku poljoprivredu. Stoga je nužna optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera, a što je i cilj projekta Agroekoteh kojega provodi HAPIH

Kako smanjiti ranjivost hrvatskog agrara na klimatske promjene?
Foto: Depositphotos/belchonock

Stabilnost i visina prinosa osnova su isplative poljoprivredne proizvodnje, a optimizacija gnojidbe pretpostavka je njezine ekonomske i ekološke prihvatljivosti, ali i održivosti.

S druge strane, klimatska nestabilnost i promjene u vidu povećanih prosječnih temperatura i sve češćih i izraženijih odstupanja, posebice u pogledu količine i dinamike oborina, a čemu svjedočimo i ove zime, značajno utječu na primjenu potrebnih agrotehničkih mjera. Jedno od rješenja svakako je izbor genotipova kultivara tolerantnih na nedostatak i/ili suvišak vode, no neizostvano je potrebno i optimiziranje raspoloživosti hraniva tijekom vegetacije.

Minimalizirati štete u poljoprivredi

Upravo je to jedan od ciljeva projekta "AGROEKOTEH" - Optimizacija gospodarenja tlom i prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama, a kojega provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u partnerstvu s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS). 

Uzimanje uzoraka na polju (Foto: HAPIH)

Projektom koji je započeo početkom 2020. želi se povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatske poljoprivrede vezano uz utjecaj klimatskih promjena na plodnost i kvalitetu tla. Njime se želi dati prijedloge agrotehničkih mjera te ojačati kapacitete za prilagodbu na području Panonske regije, odnosno njezine dvije podregije - istočne i središnje. 

"Konkretno, zadatak nam je istražiti na koji način minimalizirati štete u poljoprivredi uvjetovane klimatskim promjenama i tako povećati elastičnost agroekosustava kako bi bio sposoban za oporavak. Uz to iskoristiti i njihov potencijalno pozitivan utjecaj, a sve u cilju povećanja konkurentnosti naše poljoprivrede", pojašnjava Hrvoje Hefer, pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra za tlo.

U fokusu tri vrste utjecaja 

Projekt se naslanja na istraživanje u kojemu je praćeno stanje plodnosti tla i izvršena usporedba agrokemijskih pokazatelja u periodu 2005-2020. i 2006-2021., čiji je cilj bilo uočiti negativne posljedice izazvane klimatskim promjenama. Provedeno je na poljoprivrednim površinama koje su uzorkovali djelatnici  Centra za tlo te su na osnovu prikupljenih uzoraka i rezultata analize tla izrađene preporuke za bilanciranje gnojidbe. 

Plodnost i kvaliteta tla ovisi i o klimatskim promjenama

Također, praćenje fizikalnih i kemijskih procesa je obavljeno na pet definiranih postaja motrenja koje su uspostavljene 2013. godine kroz istraživanje provedeno u sklopu projekta CHAIN, financiranog EU sredstvima iz programa IPA prekogranična suradnja Hrvatska-Srbija. 

Istraživanje uključuje mjerenje velikog broja kemijskih i fizikalnih parametara te njihova usporedba sa ranijim rezultatima. Rezultati će omogućiti praćenje trendova te dati odgovor u kojoj mjeri klimatske nestabilnosti utječu na promjene u tlu, koji je osnova svake biljne proizvodnje. 

Pet lokacija motrenja

U projektu AGROEKOTEH se provedbom vegetacijskih pokusa u kontroliranim i poljskim uvjetima ispituju tri vrste utjecaja: 

  1. Utjecaj organske i mineralne gnojidbe (dušik i fosfor) te kalcizacije na raspoloživost hraniva;
  2. Utjecaj navodnjavanja na plodnost tla i raspoloživost hraniva; 
  3. Utjecaj organske gnojidbe i kalcizacije na sadržaj organske tvari (humusa) u tlu. 

Vegetacijski pokusi se provode u kontroliranim uvjetima u različitim vrstama stresa kao što su nedostatak ili suvišak vode, nedostatak humusa, ekstremne pH vrijednosti, nedostatak i suvišak dušika (N), te nedostatak fosfora (P).

Također, provodi se  i biološki test utjecaja stresa na učinkovitost gnojidbe, kalcizacije i/ili navodnjavanja, ali i neutralizacije stresa.

Mjeri se veliki broj kemijskih i fizikalnih parametara

Na kraju - prijedlog mjera  

Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.442.247,77 kn, a iznos bespovratnih sredstava koji sufinancira EU je 2.835.902,96 kn. 

Detaljnije o projektu potražite putem ove poveznice

Projekt je započeo 1. veljače 2020. i traje do 31. svibnja 2023. godine, nakon čega će se na temelju prikupljenih i obrađenih podataka, predložiti konkretne mjere za optimizaciju gospodarenja tlom i prilagodbu agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama u području humizacije tala, optimizacije navodnjavanja i gospodarenja vodom, gnojidbe dušikom i fosforom te neutralizacije suvišne kiselosti tla. 

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.


Partner

AGROEKOTEH

AGROEKOTEH

Izdvojen oglas

KLUB

Kuća varaždinske heljde prva je postaja na predturi IFAJ Croatia 2026. Ako se po jutru dan poznaje, bit će ovo vrlo uspješan svjetski kongres agrarnih novinara

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo