LAG Lika pokrenuo je petogodišnji projekt integralnog gospodarskog razvitka Like i Hrvatskog primorja pod nazivom INTEGRA LIKA 2020. Cilj projekta je podignuti gospodarski razvoj Like i Hrvatskog primorja.
U organizaciji LAG-a Lika na Plitvičkim jezirima je održana konferencija pod nazivom Integralni gospodarski razvoj LAG-a Lika. To je ujedno i početak petogodišnjeg projekta Integra Lika 2020. kojeg će LAG Lika, kao nositelj projekta, provoditi sa svojim partnerima. Kako je u predstavljanju projekta istaknuo voditelj LAG-a Like Tomislav Kovačević, radi se o petogodišnjem projektu putem kojega će se aktivirati gospodarstvo ovog kraja, te će se identificirati vrijednosti kojima će Lika i Primorje postati europski prepoznatljivom turističkom destinacijom.
LAG Lika je površinom najveći u Hrvatskoj, a u isto vrijeme to je najslabije naseljeno područje u našoj zemlji. Gospodarstvo je nerazvijeno, pa se i tu nešto svakako mora napraviti. Upravo zbog toga LAG Lika sa svojim predsjednikom Danijelom Tušakom pokreće ovaj projekt koji će obuhvaćati mjere za povećanje gospodarske aktivnosti, revitalizaciju poljoprivrede i stočarske proizvodnje, te njezino pozicioniranje kao poželjne i ekološki prihvatljive turističke regije s bogatom kulturnom baštinom.
Da to neće biti lako ostvariti govore podaci da je od 5 tisuća nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava samo njih 365 mlađe od 40 godina. O stanju u stočarstvu ne treba ni govoriti. U Lici se trenutno uzgajaju 63 tisuće ovaca. Koliko je to malo, najbolje pokazuje usporedba sa Sardinijom, koja je četiri puta veća od Like i u kojoj se muze četiri milijuna ovaca od čega se izrađuje sir za svjetsko tržište.
Uzgoj goveda na slobodnoj ispaši kao i proizvodnja mlijeka, veliki su potencijal za razvoj ovoga područja. No i tu je negativan trend. Prije pet godina, na području Like je proizvedeno više od 9 milijuna litra mlijeka, a prošle manje od 6 milijuna litara. Razlog je smanjenje broja proizvođača. Pozitivno je to što se jedan dio proizvođača okrenuo uzgoju autohtonih pasmina kao što su krava buša i ovca pramenka.
Prije rata Lika je proizvodila i 75.000 tona krumpira, a danas samo 500 tona. Treba istaknuti i projekt negdašnje zadruge, a danas tvrtke Agro Velebit, koja je pokrenula postupak zaštite zemljopisnog podrijetla ličkoga krumpira.
Lički sir škripavac, basa i kiselina prepoznatljivi su domaći mliječni proizvodi, a tu je i nadaleko poznata lička šljivovica. LAG je već počeo s organiziranjem kratkih lanaca opskrbe, no nužno je povećanje proizvodnje. U tom procesu neizostavna će biti sredstva iz Programa ruralnog razvoja kao i nacionalnih programa.
U stanci konferencije potpisan je Sporazum o partnerstvu na projektu INTEGRA LIKA 2020. i to sa Ličko-senjskom i Zadarskom županijom, gradovima i općinama LAG-a Lika te predstavnicima Javnih ustanova i to Nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Paklenica, Parkovima prirode Grabovača i Velebit te Turističke zajednice Ličko-senjske županije.
O mogućnostima razvoja Like govorili su ličko-senjski župan Milan Kolić, profesor zagrebačkog Prorodoslovno-matematičkog fakulteta Dane Pejnović, prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Radenko Sloković, direktor Turističke zajednice Središnja Istra i drugi. Pokroviteljica konferencija bila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Sudionici konferencije mogli su uživati i u ličkim delicijama, za koje su namirnice nabavljene od tamošnjih obiteljskih gospodarstva, a pripremili su ih učenici Srednje škole Plitvička jezera iz Korenice koja, u partnerstvu s Gospodarskom školom Varaždin, provodi projekt Moja karijera u ugostiteljstvu i turizmu za koji je novac osigurao Europski socijalni fond.
Foto: LAG Lika
Povezane stočne vrste
Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]
Fotoprilog
Tagovi
Autorica