Znamo li tko doista provodi programe raspolaganja državnim zemljištem? Što ćemo sa zemljištima zaraslim u šikare ili šume? Kada ćemo imati ažurne zemljišne knjige? Hoćemo li ikada modernizirati Zakon o nasljeđivanju, te time zaustaviti cjepkanje poljoprivrednih gospodarstava? Do kada ćemo tolerirati ruševne objekte u ruralnim prostorima? Možemo li veću vrijednost kreirati iz domaćih šuma?
Za proizvodnju hrane potrebni su resursi. Zemljište, voda i pogodna klima. Ali i vrijedni ljudi, proizvodne tehnologije i regulatorni okvir.
Naizgled, Hrvatska ima sve. Dobru klimu, regulativu koja brine o održivosti. Poljoprivrednike koji prate trendove. Vode imamo i više no dovoljno, a tehnologija je dostupna svima, koji je mogu platiti.
Ali podaci kažu da kaskamo za drugim zemljama. Nameću se stoga brojna pitanja o uzrocima, prije svega - jesu li naši poljoprivredni resursi dovoljno iskorišteni?
Krenimo od zemljišta. Danas je u evidencijama Agencije za plaćanja upisano milijun i 63 tisuće hektara. Od nekadašnjih dva milijuna Hrvatska se u razdoblju od 1950. godine do danas odrekla gotovo polovice vlastitih zemljišta.
Dio smo dali infrastrukturi, dio smo konvertirali u stambenu i turističku svrhu. Dio smo predali gospodarskim zonama, a značajan dio etiketirali kao parkove prirode i nacionalne parkove.
Tisuće hektara su kolateralna žrtva migracija stanovnika prema urbanim centrima i inozemstvu. Desetine tisuća hektara danas stoje napuštena, zarasla. Nacionalna inventura šuma dat će nam uskoro konkretne podatke o stvarnim razmjerima ovog problema.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu se ne provodi u cijelosti, podatak da prošle godine niti jedna općina nije prijavila zapuštena poljoprivredna zemljišta čiji su vlasnici nedostupni ili nepoznatog boravišta, govori za sebe.
Zamislimo da Hrvatska sutra ima 200.000 novih-starih hektara u proizvodnoj svrsi, koliki je to potencijal. Trebamo li razmišljati o stimuliranju obnove svakog novog hektara?
Uz revitalizaciju zapuštenih, prostora ima i u strukturi obrađivanih površina.
I nakon 30 godina samostalnosti, brojnih zakonskih izmjena, državno poljoprivredno zemljište i dalje izaziva kontroverze i kreira nepovjerenje u sustav. Pa i raslojava ruralne sredine.
Strategija kaže da su naši prioriteti meso, mlijeko, voće i povrće, mi na glavnini državnog zemljišta proizvodimo uljarice i žitarice.
Zašto država ne cijeni svoje zemljište nego ga u zakup daje nekoliko puta niže od tržišne cijene? Bismo li bili u boljoj situaciji da smo prodali državno zemljište vlastitim poljoprivrednicima?
Bi li s tržišnim cijenama najma mogli platiti uređenje zapuštenih hektara? Povlaštenim cijenama stvaramo i sve veći jaz među poljoprivrednicima, onima koji imaju (njih 5.700) i onima koji nemaju državne parcele u dugogodišnjim najmovima (njih više od 150.000).
Zemlja zarasla u šikaru, zakon u birokraciju - tko će pokrenuti hrvatsku poljoprivredu?
Usitnjena privatna zemljišta nisu se transformirala kako se mijenjao način života, komasaciju zaobilazimo već 30 godina. O njoj malo govorimo, a još manje poduzimamo.
U gruntovnici vodimo davno umrle, a u katastru šume nazivamo oranicama. Zašto danas uz sva ulaganja u digitalizaciju javne uprave još uvijek nemamo ažurne zemljišne knjige? Tek je trećina čestica usklađena na relaciji gruntovnica - katastar.
Dok prosječno gospodarstvo Lijepe naše ima manje od 7 hektara zemlje, zašto okrupnjavanje nije glavna tema? Zašto ne moderniziramo Zakon o nasljeđivanju i zaustavimo cjepkanje (zemljišta) teško stvorenih ekonomskih cjelina nakon smrti vlasnika?
I dok pričamo o klimatskim promjenama i suši na domaćim poljima, navodnjavamo malo, a istovremeno kroz razne Save i Cetine svake godine otječe 22 milijarde kubnih metara vode. Ta je količina dovoljna da proizvedemo voća i povrća za sebe, ali i za izvoz.
Imamo li želje i znanja ostvariti više iz raspoloživih resursa, pogledajte u uvodnom videu za Panel 1 AgroRocks 2025.
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
web: https://www.agrorocks.com
723
Glasova: 597
Da, slažem se. 82,6%
Glasova: 81
Ne, ne slažem se. 11,2%
Glasova: 45
Baš me briga. 6,2%
Traktorom preorao 200 metara nove ceste: Šteta bi mogla dosegnuti 90 tisuća eura
Užas na austrijskoj farmi: 400 svinja uginulo, 1.000 nestalo
Zaposlio pomoćnike za žetvu, a oni mu ukrali gorivo vrijedno gotovo 700 eura
Izdavanje računa na OPG-u: Kada ih treba izdati i koje podatke moraju sadržavati
Mihelić: Budućnost poljoprivrede ne možemo graditi čekajući kišu
Toplinski valovi i suša poharali Europu: Poljoprivrednike čekaju veliki gubici
Natječaj za intervenciju 73.10 prilika je za ulaganje u sustav navodnjavanja
Ministar poljoprivrede: Podmećeš požare, a primaš poljoprivredne poticaje? Nema više
Velika zlatnica osvaja zapuštene površine i potiskuje domaće biljne vrste
Trump naljutio stočare: SAD će uvesti 300 tisuća tona jeftine govedine iz 'zasad neodređene zemlje'
Od utorka osjetan pad cijene plavog dizela
Između polja: Težačka svakodnevica dviju sestara poljoprivrednica
mali poljoprivrednik
prije 10 mjeseci
Klima više nije niti približno dobra za poljoprivredu.Blage zime uzrokuju raniju vegetaciju u voćnjacima,a onda proljetni mraz napravi pustoš.Ratarstvo je također u velikim problemima,jer su oborine naravnomjerno raspoređene.Recimo kod nas se početkom svibnja ispuštala voda sa njiva,koja je napravila određene probleme u sklopovima proljetnih kultura.Sredinom svibnja nas je pogodio prvi led,pa je bilo i presijavanja.Od tada,pa do početka sedmog mjeseca niti kapi kiše.Onda u sedmom mjesecu još dva leda sa kišom i onda cijeli osmi mjesec opet bez kapi kiše.Ne treba naglašavati da je u periodima suše i temperatura bila preko 35 stupnjeva.Regulatorni okviri su katastrofa,jer je administracija aljkava i spora,a uz to i natrpano je bezbroj zakona i regulativa,kojima je često jedina svrha da nekoga kazne.Politika nema volje niti vizije da nešto konkretno pozitivno napravi,osim da se pobrine da podobni poberu vrhnje.Na kraju svega imamo ove imbecile u Briselu,koji nameću svoju volju,koja nema veze sa zdravom pameću,dok istodobno uvoze sve i svašta.Kada se sve na kraju zbroji dobro je da imamo i ovoliku proizvodnju,ako uzmemo u obzir uvjete u kojima radimo,a o povećanju mogu samo maštati teški optimisti. Zlobnici uvjek imaju konstataciju kako se nitko ne bi bavio poljoprivredom da mu se ne isplati i to je jako podmuklo, Naša gospodarstva su u okviru okućnica i ljudima je teško gledati da nešto propada što je cijeli život svojim rukama stvarao,pa se bori i nada kako će nagodinu biti bolje.Globalizacija gazi malog čovjeka i još nam stalno pričaju kako je to dobro i u interesu naroda.Teško da će biti bolje,ali što im preostaje?Hoće li sa pedeset i više godina ići trbuhom za kruhom.Daj Bože da sam u krivu,ili da se nešto drastično promjeni u društvu,pa da se rad počme cijeniti i pošteno plaćati.Možda bi naša djeca prestala bježati iz Slavonije glavom bez obzira.
Đuro Japaric
prije 10 mjeseci
Upravo me zove poznanik za POKRETANJE ostavinskog postupka ! Člankom 210 SUD će postupiti po SLUŽBENOJ dužnosti kada dobije dokaz o smrti ! U ovom slučaju osoba je umrla u Srbiji ! Zemlja se nasljeđuje prema stanju u gruntovnici ili katastru . Ako je nasljednik prema katastru , neće promjene upisati u KATASTRU , već se MORA pokrenuti takozvani ZEMLJIŠNO - knjižni ispravak , to Sud rješava SPORO i to je za male parcele NE ISPLATIVO ! Putem ZK ispravka radio sam i radim za dio svojih parcela , u jednoj nas ima 20 u gruntovnici ! Radio sam i u korist RH , a ta RH NEĆE satom zemljom raspolagati ! TO je POSLJEDICA DVOSTRUKE EVIDENCIJE ZEMLJE i SRPSKO - hrvatskog Zakona o nasljeđivanju ! Radio sam na sređivanju stanja i temeljem Zakona o nasljeđivanju , ja u katastru a u gruntovnici na PRADJEDU ! MUKA mi je od toga , pa to radim 27 godina !
Đuro Japaric
prije 10 mjeseci
Veliko USITNJAVANJE i povećanje broja vlasnika imamo na području Slavonije i Baranje od SRPSKO - hrvatske AGRARNE reforme 1919 te od 1945 ! USITNJAVANJE se VRŠILO ; DIOBOM , ako su roditelji imali 2 sina podijelili su zemlju , zasnovali obitelji , pomogli su djeci da NAPUSTE selo , zemlja u ŠIKARU kao i okućnice , oporukom , nasljeđivanjem - to se radi ako IMA imovine , prodajom zemlje za vikendice , stambenu izgradnju , infrastrukturu među kojom je i kanal Dunav - Sava , darovanjem vlastima SRH , ODUZIMANJEM zemlje seljacima 1945 , prodajom gradskom stanovništvu ! PROBLEM se MOŽE zaustaviti , IMAMO VIŠE ČLANAKA Ustava za drugačija rješenja !
Đuro Japaric
prije 10 mjeseci
Danas je poslan pismeni prijedlog Plenkoviću i Jandrokoviću , a sutra ide na 15 klubova zastupnika , Odboru za poljoprivredu na čelu sa Plenkovićevom uhljebicom Marijanom Petir , Ministarstvu poljoprivrede i Tugomiru Majdaku , zajednici ; općina , gradova i županija , Milanoviću , Skupštini i predsjedniku takozvane HPK , da se na čelu sa Plenkovićem imenuje POVJERENSTVO koje bi u roku 30 dana napisalo NACRTE zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE , te da o tako BITNIM zakonima Sabor raspiše REFERENDUM ! 50 eur sam dao za kopiranje , plus poštarina , plus kupnja dio zakona , plus rad ! DOBITI će to i mediji pa MOŽETE široj javnosti POJASNITI PRIJEDLOG ! Pitanja bi glasila ; Da li ste za Zakon o nasljeđivanju kojega predlažu ; Vlada RH i SVI ili koji to žele , Klubovi zastupnika Hrvatskog sabora ZA ---------PROTIV ? Odluku na REFERENDUMU donosi VEĆINA izašlih birača ! Ako smo ZA , tada zastupnici donose ZAKON i tada se POTVRĐUJE volja birača ! POMAKA BEZ OVOG NEMA !