• Blaženka Mičević
  • 27.07.2015. 13:00

Kako će profunkcionirati sustav dodjele zemljišta?

Proizlazi li doista sva krivnja oko pogrešaka prilikom dodjele zemljišta stočarima, iz Agencije za poljoprivredno zemljište, ili su ovo samo posljedice javne tajne da u hrvatskom katastarskom operatu i zemljišnim knjigama podaci nisu usklađeni sa stvarnim stanjem na terenu. O svemu tome razgovarali smo s ravnateljicom Mičević.

Foto: PIXSELL
  • 2.413
  • 270
  • 0

Posljednjih mjeseci u javnosti se često spominje ime ravnateljice Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženke Mičević. Uglavnom u negativnim kontekstima, vezanim uz gotovo smiješne situacije, kada su pojedinim poljoprivrednicima umjesto zemljišta dodjeljivane ceste, riječna korita, igrališta, groblja i slično.

Naravno, za takve stvari je teško naći opravdanja i svaki poljoprivrednik kojem se to dogodilo, s pravom se osjeća prevarenim.

No, je li doista sva krivnja u spomenutoj agenciji, ili su ovo samo posljedice javne tajne koja odavno više nije tajna, a to je činjenica da u hrvatskom katastarskom operatu i zemljišnim knjigama, podaci nisu usklađeni sa stvarnim stanjem na terenu. O svemu tome razgovarali smo s ravnateljicom Mičević.

Općine često ne ispunjavaju zakonske obveze

Nakon što smo u posljednje bili vrijeme svjedoci dodjele poljoprivrednog zemljišta u vidu naplatnih kućica na autoputu, nogometnih igrališta, napuštenih ciglana i sličnog, smatrate li da je postojeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je doveo do ovakvih situacija, u nekim dijelovima, nužno što prije popraviti?

Situacije nastale tijekom provođenja interventne mjere Ministarstva poljoprivrede, kojom je stočarima dodijeljena zemlja bez javnog poziva, nisu posljedica loše napisanog zakona već problema neusklađenosti stvarnog stanja na terenu sa službenim registrima koje Agencija za poljoprivredno zemljište koristi kao podlogu za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. Kroz medije se spominjalo nogometno igralište izgrađeno na parceli koja se u katastru vodi kao oranica. A to znači da jedinica lokalne samouprave odnosno općina na području koje se to dogodilo, nije provela promjenu kulture, odnosno nije u katastar tu oranicu dala upisati kao igralište. Čak i nakon svih medijskih natpisa, iako joj je to i zakonska obveza, prema katastarskim podacima od 30. lipnja 2015., još uvijek se to igralište vodilo kao oranica.

Katastar i stanje na terenu - dva različita pojma

Isti problemi dogodili su se i s cestama i autocestama. Službeni registri ne prate stvarno stanje na terenu, a zaposlenici Agencije za poljoprivredno zemljište nisu, zbog kratkih rokova i obima posla, mogli obilaziti Hrvatsku, već su radili koristeći informacijski sustav. Država je ponudila slobodne čestice poljoprivrednog zemljišta, a koje se, prema načinu uporabe u katastru vode kao oranice, pašnjaci i livade. Znači, katastarski podaci nisu usklađeni sa stvarnim stanjem i ako u katastru piše da je na nekoj katastarskoj čestici livada, u stvarnosti tu doista može biti autocesta ili nešto treće. Također, puno državnog zemljišta dugo je bilo neobrađeno zbog Domovinskog rata, pa je zaraslo u šikare ili se pretvorilo u močvare ili su jedinice lokalne samouprave odnosno općine i gradovi, u međuvremenu na tom zemljištu nešto izgradile, ali nisu promjene provele kroz katastar i zemljišne knjige, iako je to bila njihova obveza. Dodjela zemljišta obavljala se kroz informacijski sustav, a kako je posljednje službeno snimanje Hrvatske iz zraka bilo u lipnju 2011. godine, stanje na terenu ne odgovara stanju u katastru i zemljišnim knjigama. Sve takve situacije koje su posljednjih mjeseci isplivale na površinu su riješene ili su u postupku rješavanja, a stočarima je ponuđeno zamjensko zemljište, gdje god je to bilo moguće.

Državno odvjetništvo ispituje slučaj Markić

Braća Markić su dolaskom u Zagreb sa svojih pet bikova, sad definitivno skrenula pozornost javnosti na razne nelogičnosti vezane uz dodjelu zemljišta, pa su s tom problematikom upoznati i oni koji se ne bave poljoprivredom i inače ne prate zbivanja u toj djelatnosti. Stoga nas zanima traži li obitelj Markić doista kruha preko pogače ili se s pravom boje, da bez dovoljno kvalitetnog, naglašavam kvalitetnog zemljišta, spremnog za poljoprivrednu proizvodnju, neće imati čime prehraniti više od 600 grla stoke koje imaju?

Braća Markić došla su u Zagreb zbog natječaja za zakup kojeg je raspisao Grad Đakovo 2011. godine. Na tom su natječaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva u vlasništvu članova obitelji Markić, dobila 271 hektara. Jedino na jednom natječaju nisu dobilii 37.01 hektara, jer se taj natječaj nisu niti javili. Agencija je na odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, koje je donijelo Gradsko vijeće Đakova, dala suglasnost temeljem tadašnjeg zakona, a nacrti ugovora dobili su suglasnost Državnog odvjetništva. Ono na što su braća ukazivala je da se na tom natječaju koristila falsificirana dokumentacija na temelju koje su ostvarena prava na zemljište. Predmetni natječaj smo zajedno s resornim ministarstvom dostavili Državnom odvjetništu RH na preispitivanje zakonitosti provedenog natječaja. Prema ostalim službenim podacima, Stipo Markić ima upisano 524 grla stoke. Članovi obitelji Markić prema podacima iz ARKODA imaju upisano 622 ha zemljišta, a nedavno su upisali još dodatnih 331 ha zajedničkih pašnjaka, koje smo im dodijelili na privremeno korištenje. Znači ukupno imaju 953 hektara.

Svi su jednaki pred institucijama

I sami ste potvrdili da je za neke eventualne nepravilnosti, pri dodjeli općenito, mjerodavno državno odvjetništvo. No, očekuje li se doista od poljoprivrednika, koji od jutra do večeri imaju posla na svojim gospodarstvima, da obilaze te institucije i prijavljuju nezakonitosti? Ne bi li bilo logičnije da to radi Ministarstvo poljoprivrede ili Agencija za poljoprivredno zemljište kojoj ste na čelu, jer će prijave od vaše strane zasigurno imati veću težinu od onih, koje bi eventualno dali poljoprivrednici? Jer, budimo iskreni, vjerujem da smo svi svjesni da sustav i razne institucije koje bi trebale raditi svoj posao, malog čovjeka slabo doživljavaju?

I Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za poljoprivredno zemljište mogu raditi samo u sklopu zakonom propisanih ovlasti. Sve prijave koje smo mi u Agenciji službeno zaprimili, proslijedili smo mjerodavnima. Ne mogu se složiti s tezom da institucije malog čovjeka ne doživljavaju. Svi bi ljudi trebali biti jednaki pred zakonom.

Postoji prostor za poboljšanja

Koliko ste po pitanju problema oko zakupa, u kontaktu s ministrom Jakovinom i jeste li, kao ravnateljica ove Agencije, u poziciji reći mu da negdje nešto ne valja i da bi neke stvari trebalo promijeniti? Možda doraditi postojeće Zakone, kako bi se ubuduće izbjegle neugodne situacije, na zadovoljstvo i poljoprivrednika i Agencije i Ministarstva?

Ministar Jakovina je predsjednik Upravnog vijeća Agencije za poljoprivredno zemljište. Odlično je upoznat s radom Agencije pa tako i s problemima koji se javljaju na terenu. Ministarstvo kreira svoju politiku uvažavajući povratne informacije koje mu daju provedbene agencije. Agencija je usko surađivala s Ministarstvom i prilikom izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu te je Ministarstvo uvažilo jako puno primjedbi, koje su nam poslali poljoprivrednici i poljoprivredne udruge. Naravno uvijek postoji prostor da se nešto dodatno promijeni ukoliko se utvrdi da provedba na terenu ne funkcionira, pa se nadamo da će Ministarstvo i dalje uvažavati naše primjedbe i prijedloge.

Sve tajne javnog poziva

Pojasnite nam kako zapravo počinje natječaj odnosno javni poziv za zakup državnog zemljišta u nekoj općini ili gradu, odnosno koje sve radnje prethode njegovoj javnoj objavi?

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup isključivo putem javnog poziva na rok od 50 godina i to za poljoprivrednu proizvodnju. Zainteresirana fizička ili pravna osoba podnosi zahtjev za raspisivanje javnog poziva općini ili gradu na području kojeg se zemljište nalazi. Obrazac zahtjeva nalazi se na mrežnim stranicama Agencije na naslovnoj stranici u rubrici Obrasci. Općina ili grad zahtjev proslijeđuju Agenciji za poljoprivredno zemljište, koja raspisuje javni poziv nakon što prikupi potrebnu dokumentaciju. Zainteresirana osoba može zahtjev dostaviti i Agenciji. Javni poziv objavljuje se na mrežnim stranicama Agencije i na oglasnim pločama općine ili grada. Javni poziv otvoren je 15 dana, uključujući vikend i blagdane, a naknadna dopuna dokumentacije nije moguća.

Razlozi poništenja natječaja za zakup?

Na internetskim stranicama vaše Agencije vidljivo je da se popriličan broj natječaja, nakon prvotno odabranih ponuditelja, u nekim dijelovima poništava. Budući da nema obrazloženja, recite nam što je najčešći uzrok poništavanja?

Najčešći razlozi poništenja su što se nitko nije prijavio za određenu proizvodno-tehnološku cjelinu ili su ponuditelji u međuvremenu odustali. Bilo je također i situacija kad su nam općina ili grad naknadno dostavili dokumente iz kojih vidljivo da je to zemljište već u zakupu, a Agencija u trenutku raspisivanja javnog poziva nije imala tu informaciju.

Zna li se točno koliko u našoj zemlji ima obradivih površina, pri čemu mislim na one doista obradive, dakle ne na riječna korita, naplatne kućice ili minirana zemljišta? Ukoliko se zna, o kolikom broju se radi, koliko je već dato u zakup, a koliko će još biti?

Prema podacima Informacijskog sustava Agencije, Republika Hrvatska raspolaže sa 738.125,52 ha državnog poljoprivrednog zemljišta, od toga je slobodno 462.016,81 ha. Nakon što završimo s poslovima interventne mjere dodjele zemlje stočarima i privremenim korištenjima, znati ćemo točno koliko je još ostalo slobodnog zemljišta, kao i koliko je od tog zemljišta stvarno obradivo.

65% zakupnine uplaćuje se općinama

Koliko ste zadovoljni suradnjom s jedinicama lokalne i područne (regionalne) i samouprave, odnosno općinama, gradovima i županijama, što se tiče suradnje i pomoći oko priprema natječaja za zakup?

Kvaliteta suradnje varira. U pravilu je većina spremna pomoći. Uostalom jedinice lokalne samouprave, imaju i financijski interes u stavljanju poljoprivredne zemlje na njihovom području u funkciju. Dio zakupnine i to 65%, uplaćuje se jedinicama lokalne samouprave. Razlike se javljaju, jer nemaju sve općine i gradovi na raspolaganju jednake ljudske i tehničke resurse, pa kod nekih to ide brže i jednostavnije, a kod drugih sporije.

Procedura bodovanja gospodarskih programa

Koliko je natječaja provedeno tokom prošle i prve polovice ove godine, koliko je površina dodijeljeno fizičkim i pravnim osobama i u koliko njih su do sada eventualno utvrđene nepravilnosti, bilo u vidu pogodovanja nekim OPG-ima ili tvrtkama ili nečega trećeg?

Agencija za poljoprivredno zemljište je tijekom 2014. godine i u prvoj polovici ove godine ukupno raspisala 130 javnih poziva za 18.175,4148 hektara, od čega se 4.897,4660 hektara odnosi na ribnjake. Za sve raspisane javne pozive iz 2014. godine, donesene su odluke o dodjeli zakupa na temelju kojih su poljoprivrednici mogli podnijeti zahtjeve za izravna plaćanja. Dio ugovora o zakupu je potpisan, a preostali dio je u izradi. Do sada su potpisani ugovori s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima za 947,3175 ha, dioničkim društvima za 1.389,9323 ha, obrtima za 241,9003 ha, trgovačkim društvima za 2.897,2304 ha te fizičkim osobama za 0,534 ha.

Pogodovanja tvrtkama ili OPG-ima nije bilo jer se Agencija za poljoprivredno zemljište drži zakonski propisane, transparentne procedure bodovanja gospodarskih programa, koje su ponuditelji poslali u sklopu svoje ponude za određeno državno poljoprivredno zemljište.

Troškovi uređenja zemljišta odbijaju se od zakupnine

Ukoliko je neki poljoprivrednik dobio zapušteno zemljište, a zbog stoke mu treba kvalitetno, postoji li mogućnost da tokom, primjerice, prve godine, ne plaća zakup, odnosno onoliko dugo, dok ga ne raščisti i ne dovede u stanje da bude pogodno za poljoprivrednu proizvodnju?

Poljoprivrednik koji je dobio obraslo zemljište, uredit će ga o svojem trošku. Troškovi uređenja zemljišta bit će mu odbijeni od zakupnine za zemljište. Zakon je propisao da je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem, zakupnik dužan iskrčiti o vlastitom trošku u roku dvije godine od dana uvođenja u posjed. Zakupnina mu se umanjuje razmjerno troškovima krčenja, a ako su troškovi krčenja veći od zakupnine, zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine, ali nema pravo na povrat razlike troškova krčenja.

Otvaranje regionalnih podružnica

Što poljoprivrednici mogu očekivati po pitanju davanja u zakup državnog zemljišta do kraja ove godine? Spremaju li se novi natječaji?

Agencija otvara regionalne podružnice koje će preuzeti raspisivanje javnih poziva za zakup, a središnjica u Zagrebu će se baviti nadzorom nad naplatom zakupnine, provođenja gospodarskih programa i sličnog. Uspostavljamo i evidenciju naplate zakupnine, pa će država napokon znati tko ne plaća zakupninu i takvi će se ugovori raskidati. Na jesen počinjemo ponovno raspisivati javne pozive za zakup.

Nitko ne može dobiti zemlju "jer mu treba"

I na kraju se još jednom se vraćam braći Markić i bikovima u središtu Zagreba. Hoćete li dozvoliti da im se naplate razne kazne o kojima se priča, od onih komunalnih do koje kakvih drugih, s obzirom da smo svakodnevno svjedoci nereagiranja institucija na puno veće propuste, da ne upotrijebim neku grublju riječ, u raznim sferama života ? Ili da budem još konkretnija, hoćete li Vi kao ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište, npr. ukoliko dobiju kaznu od komunalnog redara zbog uništavanja zelene površine, javno zatražiti ili zamoliti od njemu nadređenih, da od toga odustanu? Naravno, ne pod uvjetom da to postane praksa. Jer, budimo realni, mislim da nitko po ovoj vrućini sa životinjama ne bi potegnuo iz Đakova do Zagreba i tu ostao nekoliko dana, zbog hira i dosade, već očaja i rezigniranosti.

Naplata kazni braći Markić zbog prosvjeda u Zagrebu, nije u nadležnosti Agencije za poljoprivredno zemljište i Agencija ne može osporavati odluke drugih državnih tijela ili tijela lokalne samouprave. Braća Markići su punoljetne osobe, odgovorne za svoje postupke i oni su se odlučili za ovakav način traženja svojih prava za kojeg osobno smatram da nije ispravan, ali svatko na to ima pravo, dok u njihove motive za to ne ulazim. Ono što svi moraju znati jest činjenica da nitko ne može državnu zemlju dobiti zato jer mu treba, ili ako dođe na prosvjede, jer postoje zakonski propisane procedure koje se moraju poštivati. Braći Markić nije oduzeta zemlja niti u zamjenu ponuđena druga, jer to nije njihova zemlja već državna, znači zemlja svih poreznih obveznika, za koju oni nisu imali dovoljan broj bodova na natječaju. Drugo je pitanje je li je netko drugi možda priložio krivotvorenu dokumentaciju da ostvari dovoljan broj bodova i prednost. Zato neke stvari ispituje državno odvjetništvo.

Hoćete li provjeriti ili je možda već taj postupak u toku, nije li se doista u slučaju ovog gospodarstva i područja na kojem se nalazi, a vezano uz dodjelu polj. zemljišta, potkrala kakva pogreška?

Državno odvjetništvo pokrenulo je postupak preispitivanja zakonitosti provedenog natječaja i sva dokumentacija koju je Agencija imala dostavljena je odvjetništvu. Kome i kojoj instituciji se mogu javiti poljoprivrednici, koji po pitanju bilo kojeg natječaja odnosno javnog poziva za dodjelu državnog zemljišta, možda doista imaju dokaze crno na bijelo da je makar i jedna katastarska čestica odnosno poljoprivredno-tehnološka cjelina, dodijeljena fizičkoj ili pravnoj osobi koja ne ispunjava potrebne uvjete?

Za sve javne pozive koje je provela Agencija, odgovorno tvrdim da nije bilo takvih situacija, jer mi državnom zemljom raspolažemo striktno provodeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Uredbu o gospodarskom programu, koju je donijela Vlada. Ako ipak postoji opravdana sumnja, mogu se obratiti s prijavom nama, Ministarstvu poljoprivrede ili Državnom odvjetništvu.

Pitanje političke volje i financija

Poznato je da su katastarski podaci, a pogotovo gruntovne knjige, jako neusklađene sa stvarnim stanjem. Jeste li o tome razgovarali s čelnim ljudima Državne geodetske uprave i Ministrom pravosuđa Miljenićem?

S Državnom geodetskom upravom postoji kontakt vezan uz to pitanje, a s Ministarstvom pravosuđa u manjoj mjeri. Volja institucija za rješavanje ovog pitanja postoji, no prema mojem dosadašnjem iskustvu, pitanje katastarskih izmjera i izmjera državnog poljoprivrednog zemljišta, kako bi se uskladilo stanje na terenu s podacima u katastu i zemljišnim knjigama, pitanje je političke volje i financija.

Napokon uspostavljena baza podataka

Razmišlja li se možda da se ipak oformi neko povjerenstvo čije bi radno mjesto bilo na terenu i koje bi sporne površine provjeravalo, prije konačne odluke o njihovoj dodjeli? Jer, uvjerili smo se, iz ureda se ovakav posao ne može raditi.

Agencija prije raspisivanja javnog poziva za zakup uvijek traži potvrdu da se predmetna već ne nalazi u nekom obliku raspolaganja. Nažalost, bilo je situacija da su se neke općine i gradovi odbili očitovati na naše traženje odgovora jesu li neke čestice slobodne ili nisu. Nismo se uvjerili da se ovakav posao iz ureda ne može raditi, jer slučajevi koji su prezentirani u javnosti su izolirani i rezultat su dugogodišnje nebrige općina, gradova i države općenito za svoju imovinu. Problemi na koje smo naišli nastajali su 20 godina i ne mogu se riješiti preko noći. Sada smo napokon uspostavili bazu podataka odnosno jednoobrazni sustav dodjele državnog zemljišta kojim prepuštamo raspolaganje na regionalne podružnice. Nakon uvođenja reda, kojeg smo u velikoj mjeri odradili, ovakav sustav funkcionira. Naravno da prostora za poboljšanje uvijek ima i mi ćemo na tome raditi.

Foto: PIXSELL


Tagovi

Blaženka Mičević Katastarski operat Zemljišne knjige Promjena kulture Intervju Sandra Špoljar Agencija za zemljište APZ JLS Jedinica lokalne samouprave Oranica Nogometno igralište Šikare Tihomir Jakovina Zamjensko zemljište Obitelj Markić


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi