Još nije riješen problem poljoprivrednog zemljišta

Uoči ulaska u Europsku uniju Hrvatska još uvijek nije riješila problem poljoprivrednog zemljišta. Doduše, resorno je ministarstvo izradilo nacrt novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, no prije tri godine osnovana Agencija, koja bi se njime trebala baviti i provoditi ga, još uvijek nije profunkcionirala. Time su i odredbe, ciljevi i planovi novog zakona, kojima se u funkciju želi staviti milijun novih neobrađenih hektara, pod velikim upitnikom. Uprkos nezadovoljstvu njezinim (ne)radom, ni novi ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina nije uspio Agenciju pokrenuti s mrtve točke. Imenovana je nova ravnateljica i to je zasad sve.

Nitko čak točno ne zna ni koliko je ljudi radilo u njoj ove tri godine. Spekuliralo se da je imala čak 40-ak zaposlenih koji su sjedili u zgradi Ministarstva poljoprivrede, a zašto nisu ništa radili - nitko nema logičan odgovor. “Mislim da je u pitanju bila samo politička volja”, kaže glavni tajnik Hrvatske poljoprivredne komore Damjan Bogdanović. “Nije sporno da je Agencija dugoročno potrebna, ali je pitanje što može napraviti u kratkom vremenu do ulaska u EU”, dodaje Bogdanović, koji smatra da je stari Zakon imao zadaću stavljanja zemlje u funkciju ljudi, a novi prijedlog, koji ovih dana kreće u javnu raspravu, čini se, preferira stavljanje zemlje u funkciju kapitala.

Plan je ministra Jakovine da Agencija za poljoprivredno zemljište, uz državnu zemlju, u punu funkciju stavi i neobrađene oranice u privatnom vlasništvu iako je tu odredbu ukinuo Ustavni sud u ožujku 2011. godine. Najspornija je, međutim, odredba po kojoj će svi biti izjednačeni pa će se zemljište davati u koncesiju ponuđaču s najboljim gospodarskim programom, a tu su veliki sustavi u ogromnoj prednosti.
- Agencija jednostavno mora početi funkcionirati jer bi u suprotnom čak 100 tisuća hektara moglo ostati bez poticaja budući da jedinice lokalne samouprave više ne raspolažu državnim zemljištem - tvrdi predsjednik HPK Mato Brlošić. Dodaje da je pred Agencijom ogroman posao koji je dosad na lokalnim razinama radio velik broj ljudi. Točnije, Agencija za poljoprivredno zemljište treba odraditi posao općina kod raspodjele zemljišta i u kratkom roku milijun hektara staviti u funkciju, a jedinice lokalne samouprave u 10 godina nisu uspjele ni upola manje.
- Daj Bože da uspije, ali Agencija bi trebala raditi prema novom Zakonu koji bi kroz javnu raspravu i zakonsku proceduru ipak trebao doživjeti bitne izmjene - nada se Brlošić.

Agenciju za poljoprivredno zemljište najviše su zagovarali HSS-ovci, posebice Božidar Pankretić, pozivajući se na europska pravila, ali i činjenicu da je kod nas mnogo parcela zapušteno i usitnjeno. Najtragičnije je ipak što se kod nas obrađuje tek trećina zemljišta obrađivanog početkom prošlog stoljeća. U upisniku poljoprivrednih gospodarstava iz 2003. od 1,077.404 ha 84 posto je u privatnom, a 16 posto u državnom vlasništvu. Za vrijeme Austro-Ugarske na području se današnje Hrvatske pak obrađivalo 3,5 milijuna hektara.

Autor: Dražen BOROŠ