• Biorafinerije
  • 02.01.2015. 12:45

Jesmo li spremni za biorafinerije?

Stvaranje potražnje za sirovinama biomase, dovodi do dodatnih i redovitih prihoda za poljoprivrednike, što im omogućuje ulaganja u povećanje i unapređenje mehanizacije, stvaranje kvalitete sjemena i poboljšanje poljoprivrednog sustava.

  • 588
  • 81
  • 0

Novi povjerenik za poljoprivredu EU Phil Hogan, suočava se s mnogim izazovima. Jedan od njih je i Upravljanje jednom trećinom proračuna EU-a, tu su TTIP pregovori, ali i nova ZPP politika EU. No, povjerenik ima i povijesnu priliku: pokrenuti i unaprijediti stvaranje novog "biobased" poljoprivrednog gospodarstva, izgrađen u sklopu europskih biorafinerija.

Europa bi trebala potaknuti brzo širenje svoje mreže biorafinerija, za proizvodnju europske hrane, goriva i stočne hrane, kao i niz drugih visokovrijednih proizvoda koji zamjenjuju fosilna goriva, piše Robert Wright, tajnik ePURE.

Prednosti etanol biorafinerija

Već sada je vidljiva važnost ovog potencijalno revolucionarnog gospodarstva u sustavu poljoprivrede. Stvaranje potražnje za sirovinama biomase, dovodi do dodatnih i redovitih prihoda za poljoprivrednike, što im omogućuje ulaganja u povećanje i unapređenje mehanizacije, stvaranje kvalitete sjemena i poboljšanje poljoprivrednog sustava. To pak povećava njihovu produktivnost, što znači veću proizvodnju hrane, stočne hrane i goriva iz svakog zasijanog hektara.

Biorafinerija Prilep u Makedoniji

Za poljoprivrednike koji uzgajaju pšenicu, kukuruz i šećerne repu, koji čine 90% sirovine koja ide u europske obnovljive etanol biorafinerije, ekonomika poljoprivrede se polagano transformira, a to je samo početak. Napredne proizvodne tehnologije omogućuju proizvodnju tzv "druge generacije etanola", a to znači čak i veću vrijednost proizvodnje za poljoprivrednike iz iste sirovine. Biorafinerije također pomažu europskim poljoprivrednicima povećanjem dostupnosti domaćeg, "high-protein" hraniva za životinje.

Europa trenutno ima deficit u hrani za životinje s više od 70% od onoga što mi koristimo kao uvoz iz zemalja trećeg svijeta, kao što je sojino brašno iz Južne Amerike. Etanol biorafinerije zamijenjuju potrebu za uvozom soje, i smanjuju troškove i utjecaj na okoliš koji zahtijeva proizvodnja stočne hrane u EU, te u isto vrijeme stvara veću produktivnost, održivih ruralnih zajednica u Europi.

Gotovo pet milijuna poslova s punim radnim vremenom i radnih mjesta u poljoprivredi, nestali su u cijeloj Europskoj uniji od 2000. do 2012. godine. Europske biorafinerije nalaze se u ruralnim područjima i pružaju priliku da se preokrene taj pad. Svaka nova biorafinerija stvara, u prosjeku, 3.000 radnih mjesta. Više zapošljavanja znači i više novca za lokalnu ekonomiju, a veću vjerojatnost da će lokalne škole i zajednice i dalje funkcionirati.

Povijesna prilika za EU poljoprivredu

Da biste dobili osjećaj o gospodarskom potencijalu svakog biorafinerijskog postrojenja, samo treba pogledati primjere u SAD-u. Val naprednih obnovljivih etanol biorafinerija sada dolazi kontinuirano, s prvim otvaranjem tek nedavno u Iowi. Predviđa se da će sama biorafinerija generirati 24 milijarde dolara za Iowu u idućih 20 godina. Za mnoga "biobased" gospodarstva može se činiti predobro da bi bilo istinito.

Europa ima neke od najučinkovitijih poljoprivrednih proizvodnji u svijetu i već je dobro napredovala u ključnim tehnologijama, a sada ima priliku voditi ovaj inovativni novi sektor i shvatiti masivni potencijal biorafinerija i "biobased" gospodarstva.

Europa se mora kretati brže i riješiti trenutne rasprave oko obnovljivih izvora energije i goriva kvalitetnim direktivama i olakšicama za investitore. Trebamo više holistički pristup politike, onaj koji je ponovno fokusiran na Horizon 2020, CAP i strukturne fondove prema "biobased" tehnologijama i poljoprivredne produktivnosti koji prepoznaje vitalnu važnost biorafinerija i etanola.

No, ono što je potrebno više od svega je vodstvo. Europskim ruralnim zajednicama treba povjerenik koji priznaje i prepoznaje ovu povijesnu priliku te je spreman ustrajati u stvaranju tog novog ekonomskog sustava na vrhu dnevnog reda politike EU Komisije.

U Hrvatskoj godišnje milijun tona biogoriva

Profesorica Agronomskog fakulteta u Zagrebu Tajana Krička na sjednici Vladinog Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša (SORZO) istakla je da se na hrvatskim poljima i farmama godišnje proizvede preko 1,6 milijuna tona biomase prikladne za proizvodnju biogoriva.

Najznačajnije izvore biomase predstavljaju vodeće ratarske kulture, poput pšenice, kukuruza i ječma te voćarstvo koje godišnje proizvedu 1,2 milijuna tona, dok u stočarstvu prednjači uzgoj goveda i svinja s gotovo 400 tisuća tona biomase.

U skladu sa Zakonom o biogorivima (NN br. 65/09 i NN br. 145/10) izrađen je i Nacionalni akcijski plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva za razdoblje od 2011. do 2020. godine u skladu s Direktivom 2009/28/EZ i Strategijom energetskog razvoja, Strategijom održivog razvitka, Strategijom poljoprivrede i nacionalnom šumarskom strategijom i politikom, kojim se utvrđuje politika poticanja povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva u Republici Hrvatskoj.

Prva "biobased" udruženja u BiH

UNDP je u Bosni i Hercegovini, u sklopu GEF projekta "Zapošljavanje i sigurno snabdijevanje energijom korištenjem biomase u Bosni i Hercegovini" identificirao jasnu potrebu za povećanjem i kreiranjem samoodrživosti tržišta biomase. Uz konzultantsku, administrativnu i tehničku podršku Konzorcija CETEOR d.o.o. Sarajevo, Enova d.o.o. Sarajevo i Regionalnog centra za obrazovanje i informiranje (REIC), UNDP GEF je u srpnju 2011. godine pokrenuo projektne aktivnosti koje vode u pravcu formiranja i razvoja Udruženja biomase u BiH. Trenutno, Udruženje broji 23 člana i član je europskog Udruženja biomasa.

Cilj udruženja je okupiti sve interesne grupe iz sektora biomase u BiH kako bi se poboljšalo zastupanje interesa ovog sektora i kako bi se pratili svjetski trendovi u legislativi, tehnologiji i marketingu biomase. Formiranjem Udruženja biomasa u BiH, Bosna i Hercegovina se približila svjetskim trendovima u proizvodnji i korištenju obnovljivih izvora energije. Ovim projektom se u konačnici uklanjaju tržišne barijere između Bosne i Hercegovine, njenih proizvođača biomasa i ostatka svijeta.

Makedonski primjer

Makedonski ministar za strana ulaganja Bill Pavleski i Mark Turley vodeći ekspert grupe Etanol Euro Renewable, te Jan Koninckx, poslovni direktor "Biorefineries na DuPont" potpisali su ugovor o izgradnji moderne biorafinerije, a vrijednost tog projekta procjenjuje se na oko 250 milijuna eura. Proizvodnja će biti namijenjena inozemnom tržištu i očekuje se da će ovaj projekat u konačnici ponuditi novih 1.000 radnih mjesta. Postrojenje će početi sa radom 2016. godine.


Tagovi

Biorafinerija Phil Hogan Tajana Krička Bill Pavleski Mark Turley Jan Koninckx Biobased poljoprivredna gospodarstva Etanol Robert Wright Sirovine biomase Druga generacija etanola Proizvodnja stočne hrane u EU EU poljoprivreda CAP Horizon 2020


Autor

Adi Pašalić

Adi je magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi