• Cijena
  • 02.08.2011.

Jeftinije brašno, ali ne i kruh

Dva, tri velika domaća otkupljivača pšenice dobro znaju da ratari ne mogu sami izvesti pšenicu, odnosno prodati je na robnim burzama, pa čekaju sve do zime da otkupe pšenicu.

  • 824
  • 41
  • 0

Cijena brašna (tip 550) na domaćem tržištu od 1. kolovoza je niža za 50 lipa po kilogramu, što je rezultat dobre ovogodišnje žetve pšenice, čija otkupna cijena još uvijek nije poznata.

Tvrtka Čakovečki mlinovi iz Čakovca prva je pojeftinila brašno, odnosno smanjili njegovu cijenu s 3,30 kuna po kilogramu na 2,80 kuna. Riječ je o pakiranju od 50 kilograma, a navode da je to rezultat prilagodbe okolnostima na tržištu.

Čakovečki mlinovi su, kažu, otkupili pšenicu po cijeni od 1,25 kuna po kilogramu još početkom srpnja, a novac su proizvođačima isplatili u roku od dva dana nakon preuzete pšenice. S druge strane, većina većih otkupljivača pšenice (Agrokor, Podravka i Granolio), koji su ponudili otkupnu cijenu od 1,35 kuna po kilogramu, ponudili su skladištenje pšenice te čekanje bolje otkupne cijene, a najavili su da će početkom kolovoza izaći s novom cijenom brašna.

Neslužbeno, cijena brašna na domaćem tržištu mogla bi pasti i na 2,40 kuna po kilogramu nakon što se lani kretala oko 3 kune po kilogramu. No, teško je očekivati pojeftinjenje kruha i drugih pekarskih proizvoda, jer je mlinarsko-pekarska industrija u minusu oko 300 milijuna kuna.

Međutim, u sklopu poglavlja 11. o poljoprivredi i ruralnom razvoju, Hrvatska je obvezna urediti tržište poljoprivrednim proizvodima sukladno onome u EU, koje obuhvaća sve osim izravnih plaćanja u poljoprivrednom sektoru. Dakle, uvozne i izvozne kvote i dozvole, tržišne standarde, potpore udrugama, a ima i isti pravni okvir za tržišne intervencije kao i zemlje EU-a. Cilj je izmjena i dopuna Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednim proizvodima daljnji razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj.

Primjerice, proljetos je prema najavama iz konditorske industrije, prijetila nestašica brašna na domaćem tržištu ili, u boljem slučaju, njegova osjetno viša cijena. Bio je to, kažu, rezulatat prekomjernog izvoza domaće pšenice.

Prošle je jeseni u Hrvatskoj zasijano oko 131.000 hektara pšenice, odnosno dobiveno je oko 650.000 tona. To je za oko 40.000 manje nego prije dvije godine, odnosno 60.000 hektara manje nego 2008. godine

Hrvatske potrebe za najvažnijom krušaricom iznose oko 100.000 hektara s kojih se požanje oko 550.000 tona pšenice. Domaće potrebe iznose oko 40.000 tona pšenice mjesečno. No, problem je što je prošle godine u optimalnom agrotehničkom roku zasijano manje pšenice, što se održava na kvalitetu brašna.

No, dva, tri velika domaća otkupljivača pšenice dobro znaju da seljaci ne mogu sami izvesti pšenicu, odnosno prodati je na robnim burzama, pa čekaju sve do zime da otkupe pšenicu. Otkupna cijena pšenice u ožujku ove godine bila je 2,20 kuna po kilogramu, dok se lani usred žetve otkupljivala po 1,20 kuna.

Ta je otkupna cijena pšenice bila ukalkulirana u cijenu kruha, koji je između dvije žetve poskupio oko 10 posto.

Poljoprivrednici su ove godine najavili da će tražiti 2,40 kuna po kilogramu pšenice, iako bi sad bili zadovljni i s 1,60 kuna. No, to bi moglo značiti i znatnije povećanje cijena brašna, odnosno kruha na domaćem tržištu, iako cijena pšenice na cijenu kruha utječe s manje od 20 posto.

No, s obnavljanjem strateških robnih zaliha pšenice djelomice bi se ublažile posljedice uvoza pšenice po visokim cijenama, stabilizirala bi se cijena mlinarskih i pekarskih proizvoda, što bi se pozitivno odrazilo i na očuvanje standarda građana, računaju u Vladi.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »

Tagovi

Ratarstvo Pšenica Cijena Brašno

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi