Pretraga tekstova
U trenutku dok proizvodimo dovoljne količine paprike, rajčice, krastavaca, lubenica, dinja, krumpira, veletrgovci uvoze povrće iz trećih zemalja koji ima jedan jedini cilj, a to je srušiti cijenu domaćeg proizvoda, kaže Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
Zbog konkurencije uvoza iz europskih zemalja svake godine bankrotom završi nekoliko tisuća OPG-ova koji se bave proizvodnjom hrane. O nemoći domaće proizvodnje voća i povrća svjedoče i pokazatelji Ministarstva poljoprivrede o uvozu i izvozu. Voća smo uvezli u vrijednosti 194 milijuna eura, a izvezli za 31 milijun, dok povrća uvozimo za 111 milijuna, a izvozimo tek za 17, piše jutarnji.hr.
Ne čudi stoga da su nam tržnice i trgovački centri uoči berbe domaćeg preplavljeni uvoznim voćem i povrćem. Rajčica iz Turske, Španjolske, Nizozemske, Makedonije i Poljske. Paprika iz Srbije i BiH. Mladi kupus iz Makedonije i Albanije. Mladi krumpir iz Egipta, Cipra i Tunisa. Patlidžani iz Italije i Nizozemske. Lubenice iz Grčke, dinja iz Italije...
Kako im je rekao Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, proizvođači povrća nemaju problema s proizvodnjom, nego se nemaju snage boriti s državom koja ne štiti male proizvođače nego uvoznike.
"Državi je, očito, primarni cilj uvoz, a ne domaća proizvodnja. U trenutku dok proizvodimo dovoljne količine paprike, rajčice, krastavaca, lubenica, dinja, krumpira, veletrgovci uvoze povrće iz trećih zemalja koji ima jedan jedini cilj, a to je srušiti cijenu domaćeg proizvoda", rekao im je Gregurić.
Nada se ipak da će se prijedlogom Zakona o poštenoj poljoprivrednoj praksi stvari konačno mijenjati i da će trgovački lanci prestati “guliti” proizvođače maržama koje su ponekad i 100% veće od nabavne cijene.
"Kome je u interesu poticati poljoprivredu u drugim državama? Hrvatskoj su hitno potrebne reforme ne samo u poljoprivredi, nego i u poreznoj politici jer proizvođači ne mogu konkurirati zemljama članicama Europske unije, kao i onim državama koje nisu članice EU, a imaju PDV na hranu 4 -13%", zaključio je.
Foto: Satura/Bigstockphoto
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?