Jedan dan bez mesa kao bez pet milijuna vozila na cesti

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 90 posto građana Hrvatske konzumira manje voća i povrća od preporučene količine. Zavod za javno zdravstvo »Andrija Štampar« iznio je podatak da svaki drugi građanin umre od bolesti srca i krvnih žila, a te se bolesti u velikoj mjeri mogu spriječiti promjenom prehrambenih navika. Meso u prehrani povećava razinu kolesterola u organizmu, kao i rizik od nekih oblika raka, dijabetesa i pretilosti.

Prema najnovijem izvještaju UN-a, proizvodnja hrane, posebice proizvoda životinjskoga podrijetla, utječe na 70 posto potrošnje svjetske pitke vode i 38 posto ukupnog iskorištavanja poljoprivrednih površina. Proizvodnja hrane odgovorna je za čak 19 posto emisije stakleničkih plinova, što je više od ukupnog svjetskog prometa. Stoga, kako stoji u izvješću, jedina mogućnost da se smanji čovjekov negativni utjecaj na okoliš jest odabir prehrane koja se temelji na namirnicama biljnoga podrijetla.

Angela Cropper, izvršna direktorica UN-ova programa za zaštitu okoliša, u povodu nedavnog Svjetskog dana zaštite okoliša izrazila je nadu da će ljudi postati svjesni toga što se zbiva iza proizvoda koji kupuju i utjecaja koji proizvodnja ostavlja na ostatak svijeta: »Naš cilj je informirati proizvođače, donositelje zakona i potrošače o ekološkom utjecaju naših svakodnevnih navika«.
Da bi se promijenile globalne navike, treba ih mijenjati na osobnoj i lokalnoj razini. Iz tog razloga Hrvatska se odnedavno pridružila kampanji »Zeleni ponedjeljak« koja se provodi u mnogim zemljama svijeta. Gent u Belgiji prvi je grad u svijetu koji je uveo jedan vegetarijanski dan u tjednu, a slijede ga Sao Paolo u Brazilu, Tel Aviv u Izraelu, Cape Town u Južnoafričkoj Republici, i drugi gradovi u Australiji, Velikoj Britaniji, Kanadi, Finskoj, SAD-u, Brazilu, Nizozemskoj, Tajvanu i Australiji.

Kako bi građanima olakšali uvođenje zelenog ponedjeljka u svoj stil života, pokrenuta je web stranica www.zeleni-ponedjeljak.com. Stranica sadrži brojne informacije o prednostima zelenog ponedjeljka za zdravlje ljudi i okoliš, ali i recepte koji će zainteresiranima pomoći da im svaki sljedeći ponedjeljak bude zeleni jer zdravo je, prihvatljivo za naš planet, pomaže u smanjenju gladi u svijetu, dobro je za životinje i vrlo je ukusno. Kampanju je osmislio i promovira je poznati glazbenik Sir Paul McCartney koji je izjavio da se svatko od nas može boriti protiv klimatskih promjena tako što će se odreći mesa jedan dan u tjednu pod sloganom »Manje mesa - manje zagrijavanja«.

Stručnjaci upozoravaju da vrijeme radi protiv nas, a predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek istaknuo je da bi razvijene zemlje trebale znatno smanjiti emisiju štetnih plinova i to za 25 do 40 posto do 2020. godine. Ujedno je pohvalio McCartneyevu ideju zelenog ponedjeljka s obzirom na evidentan utjecaj prekomjerne proizvodnje mesa na klimu.

Što je najgore, prema sadašnjim pokazateljima utjecaj štetnih plinova kao posljedica proizvodnje mesa mogao bi još i rasti jer se u zemljama u razvoju usporedo s povećanjem dohotka konzumira sve više mesa. Primjerice, u Kini se potrošnja mesa više nego udvostručila u posljednja dva desetljeća. U Velikoj Britaniji istraživanje je pokazalo da odrasli u prosjeku jedu kilogram mesa tjedno, a već 30 posto smanjenja unosa zasićenih masti sačuvalo bi 18.000 života od prijevremene smrti zbog srčanih bolesti.

Veliki je problem što se silne obradive površine koriste za sadnju hrane za životinje koje koristimo za meso pa je tako potrebno osam kilograma kukuruza da bi se proizveo kilogram mesa. Ako se nastavi sadašnji trend, do 2050. godine proizvodit će se 1,45 milijardi tona žitarica za životinjsku hranu, što je dovoljno za podmirenje kalorijskih potreba 4,5 milijardi ljudi, procjenjuje se u UN-ovu izvještaju.

McCartney apelira na hitnu potrebu da se smanji šteta koju uzrokuje proizvodnja mesa jer ona ne samo da pridonosi emisiji plinova, već uvelike utječe na krčenje šuma zbog stvaranja obradivih površina radi uzgoja stočne hrane, pojačanu potrošnju vode, ali i zagađenje voda. On smatra da bi jedan bezmesni dan trebao postati uobičajen, baš poput recikliranja jer riječ je o doista lakoj odluci koju bismo trebali donijeti ne samo zbog sebe, već i zbog djece koja će naslijediti ovaj planet.

Uz korištenje fosilnih goriva proizvodnja hrane najviše utječe na okoliš. Iako je za neke to možda kontroverzna zamisao, ipak sve su glasnije sugestije da bismo se umjesto proteinima životinjskog podrijetla, trebali prednost dati prehrani temeljenoj na povrću, jer povećanje broja obroka biljnoga podrijetla smanjuje razinu kolesterola i rizik od kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta karcinoma, dijabetesa i pretilosti.

Kad bismo svi uveli samo jedan bezmesni dan u tjednu, time bi se smanjio utjecaj stakleničkih plinova jednako kao da se ukloni pet milijuna automobila s cesta. Ako to nije dovoljan poticaj, možda je to poruka kratkog filma kojim se promovira zeleni dan - krava se hrani sojom uzgojenom na uništenim tlima prašuma. Za svaki kilogram hrane koju pojede i potrošenih 11.000 litara vode dobijemo samo jedan hamburger. Puno je isplativije uzgajati hranu za izravnu ljudsku prehranu, više bi ljudi bilo nahranjeno, bilo bi manje gladi i manje zagađenja.

Autor: Nataša Gajski Kovačić