Izvozni potencijali hrvatskog agrara u fokusu šestog AgroRocksa - javna potpora ima smisla

Šesto izdanje konferencije AgroRocks održano je danas, 17. rujna na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, ovaj put u sklopu međunarodnog kongresa agrarnih novinara IFAJ Croatia 2026. U središtu konferencije bili su izvozni potencijali hrvatskog agrara, sigurnost hrane na EU razini, kao i budućnost novinarstva u doba umjetne inteligencije.

Javna potpora ima smisla, ali...

"Naše strateške odrednice usmjerene su na povećanje proizvodnje hrane, produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, a tome prilagođavamo i modele potpora, nacionalne programe te mjere vezane uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem", rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dodajući da poseban naglasak stavljaju na mlade poljoprivrednike. "Upravo na njima gradimo modernizaciju sektora, primjenu inovacija, digitalizaciju i preciznu poljoprivredu."

Da hrvatska poljoprivreda mora početi strateški razmišljati, ustvrdio je Krešimir Ivančić, savjetnik za Zajedničku poljoprivrednu politiku Europske unije i kohezijsku politiku. "Izdvaja se mnogo sredstava i to je potrebno, jer njezina uloga nije samo proizvodnja hrane. Poljoprivreda čuva ruralni prostor i ruralnu ekonomiju, održava zajednice i obavlja niz funkcija važnih za okoliš i društvo u cjelini. Upravo zato javna potpora poljoprivredi ima smisla, ali ona mora biti dio jasne, dugoročne strategije koja će konačno donositi mjerljive rezultate", naglasio je.

Potencijali i strukturni problemi

Pod nazivom "Izvozni potencijali hrvatskog agrara", AgroRocks je i ove godine okupio predstavnike poljoprivrede, gospodarstva, znanosti, institucija, tehnološkog sektora i medija. Međunarodni karakter konferenciji dao je i IFAJ Croatia 2026, u okviru kojega je u Osijek pristiglo 170 agrarnih novinara i komunikatora iz 40 zemalja svijeta.

Svečano otvoren Svjetski kongres agrarnih novinara u Osijeku

Poseban uvod u konferenciju dao je predsjednik IFAJ-a Steve Werblow, koji je govorio o 70 godina djelovanja Međunarodne federacije agrarnih novinara i njezinoj ulozi u povezivanju novinara koji prate poljoprivredu diljem svijeta.

Konferencija je otvorena razgovorom o stanju hrvatske poljoprivrede, nakon čega je uslijedila panel rasprava o potencijalima i izazovima domaćeg agrara. Sudionici su govorili o mogućnostima razvoja domaće proizvodnje, ali i o problemima koji usporavaju njezin snažniji iskorak.

"Hrvatska poljoprivreda ima velike potencijale, ali i ozbiljne strukturne probleme. Ključ je u povećanju produktivnosti, bez obzira govorimo li o malim, srednjim ili velikim gospodarstvima, jer veća produktivnost donosi veću dobit, mogućnost novih investicija i veću konkurentnost", rekla je Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK dodajući kako je to posebno važno u trenutku kada poljoprivreda mora ulagati u nove tehnologije i umjetnu inteligenciju. "Uz to, potrebna nam je snažnija orijentacija prema proizvodnjama veće dodane vrijednosti, više voća, povrća i stočarstva, a manje oslanjanja isključivo na klasične ratarske kulture", pojasnila je dodajući kako Hrvatska u većini ključnih pokazatelja poljoprivrednog kapaciteta čini oko jedan posto razine EU-27, dok je prosječna ekonomska veličina hrvatskog gospodarstva tek 35 posto europskog prosjeka. Istodobno, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2025. premašila je tri milijarde eura, no rast je posljedica povećanja cijena, dok obujam proizvodnje stagnira.

"Hrvatska je, prema podacima koje je predstavila, neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a prošlu je godinu završila s deficitom od 2,8 milijardi eura, uz suficit samo kod žitarica, uljarica i ribe", zaključila je.

Razgovaralo se i o sigurnosti hrane u Europskoj uniji te novim izazovima s kojima se suočava europski prehrambeni sustav.

"Danas se suočavamo s ogromnim financijskim pritiscima i klimatskim izazovima, zbog čega poljoprivreda više ne može promatrati stvari odvojeno. Ne možete voditi računa samo o urodu na polju, a zanemariti troškove ili organizaciju rada. Ako izgubite jedan stup, gubite cijeli sustav - agronomija, operativa i ekonomija moraju ići ruku pod ruku kako bismo osigurali stabilnu i održivu proizvodnju hrane ", izjavio je Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu i izvjestitelj za Odbor Europskog parlamenta za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI).

Sljedeći veliki korak je u robotici

Jedna od tema bile su hrvatske AgriTech inovacije i njihova mogućnost izlaska na globalno tržište, uz predstavljanje rješenja kompanija AGRIVI i Abysalto.

"Rekao bih da smo tek na početku primjene umjetne inteligencije u poljoprivredi i gospodarstvu općenito. Sljedeći veliki korak vidimo u robotici, odnosno trenutku kada umjetna inteligencija iz digitalnog svijeta ulazi u stvarno okruženje. Humanoidni roboti trenutačno su još uglavnom u fazi razvoja i pilot-projekata, ali njihov je potencijal velik, osobito u poslovima koji su zamorni, prljavi ili opasni za ljude", pojasnio je Nenad Mandić, direktor tvrtke Abysalto, naglasivši kako su upravo tu roboti i koboti. "Oni rade zajedno s ljudima, mogu preuzeti dio fizički zahtjevnih i repetitivnih zadataka te dugoročno značajno promijeniti način na koji organiziramo proizvodnju", opisao je.

Budući da se AgroRocks održao u sklopu kongresa IFAJ, značajan dio programa bio je posvećen i budućnosti medija. Predstavljene su nove obveze koje donosi AI Act, a panel o umjetnoj inteligenciji i novom licu novinarstva otvorio je pitanja utjecaja novih tehnologija na medijski rad.

Novinari vs AI: Razlikuje nam zainteresirani za ljude

U panelu o umjetnoj inteligenciji i budućnosti novinarstva govorilo se o promjenama koje AI već donosi u stvaranju i distribuciji sadržaja, ali i o pitanjima povjerenja, autentičnosti, autorskih prava i financijske održivosti medija.

Prof. dr. sc. Katharina Seuser iz Europske mreža agrarnih novinara (ENAJ) istaknula je kako AI više nije tehnologija budućnosti, već alat koji je već ugrađen u mnoge novinarske procese, dok je istodobno naglasila da budućnost novinarstva vidi u stručnosti, provjeri informacija i sposobnosti novinara da publici pruži kontekst i cijelu sliku.

"AI je alat. Može nam pomoći, ali moramo znati kako ga koristiti, kako prepoznati što je istinito i kako pronaći izvore", poručila je novinarka i predsjednica Europske federacije novinara Maja Sever, a Seuser zaključila:

"Nadam se da će novinari, bez obzira na to koliko se tehnologija promijeni, i dalje ostati zainteresirani za ljude. Mislim da nas upravo to razlikuje od bilo koje tehnologije".

Razgovaralo se i o digitalnim medijima, povjerenju publike i promjenama u načinu na koji ljudi danas konzumiraju informacije.

U sklopu programa otvoreno je i pitanje "Postoji li uopće pravo novinarstvo bez nakladnika?" čime je otvorena rasprava o novinarstvu u budućem digitalnom medijskom prostoru.

AgroRocks je tako i u svom šestom izdanju povezao poljoprivredu, znanost, tehnologiju i komunikaciju, a održavanje konferencije u vrijeme IFAJ Croatia 2026 omogućilo je da se o hrvatskom agraru i njegovim razvojnim potencijalima razgovara pred međunarodnom publikom.

Konferenciju organizira Agroklub, koji ove godine obilježava 18 godina rada i informiranja poljoprivredne zajednice.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor