Izraelski zrakoplovi glifosatom uništavali usjeve u Siriji i Libanonu

Poljoprivreda je postala još jedna žrtva sukoba na Bliskom istoku. U Siriji i Libanonu poljoprivredna područja našla su se pod zračnim prskanjem kemijskim sredstvima, pri čemu su prema navodima lokalnih vlasti korištene značajne količine glifosata. Posljedice uključuju uništene usjeve, gubitke za poljoprivrednike te zabrinutost zbog mogućeg dugoročnog utjecaja na tlo, vodu i okoliš, piše Farmer.

Slučaj se počeo šire spominjati početkom 2026. godine. Prema pisanju njemačkog lista Süddeutsche Zeitung, izraelska vojska unaprijed je obavijestila pripadnike mirovnih snaga Ujedinjenih naroda na jugu Libanona da će mali zrakoplovi provoditi prskanje kemijskim sredstvima, ali nije navedeno o kojoj je tvari riječ. Zbog toga su otkazane planirane ophodnje uz granicu.

Analize pokazale prisutnost glifosata

Ubrzo nakon toga zrakoplovi su prskali područje Aite ash-Shaaba, oko dva kilometra od granice s Izraelom. Slične aktivnosti ranije su zabilježene i na području južne Sirije.

Poljoprivredne obitelji na Zapadnoj obali trebaju hitnu pomoć

Libanonsko Ministarstvo poljoprivrede uzelo je uzorke s pogođenih područja. Analize su, prema navodima ministarstva, pokazale prisutnost glifosata, a u pojedinim uzorcima njegove su koncentracije navodno bile višestruko veće od uobičajenih vrijednosti.

Glifosat je neselektivan herbicid koji djeluje na velik broj biljnih vrsta. Na tretiranim površinama može dovesti do uništavanja vegetacije, što izravno ugrožava poljoprivrednu proizvodnju.

U Siriji su lokalne vlasti procijenile da je prskanjem bilo pogođeno oko 480 hektara poljoprivrednog zemljišta u 70 naselja. Uništeni su usjevi poput pšenice, patlidžana i leće, a šteta je zabilježena i u maslinicima. Dio poljoprivrednika navodi da su njihova polja nakon prskanja ostala prazna i smeđa.

Posljedice su osjetili i stočari. Velike površine pašnjaka postale su neupotrebljive, zbog čega su pojedina gospodarstva morala kupovati dodatnu stočnu hranu. Time su porasli troškovi proizvodnje, a neki su bili prisiljeni prodati dio stada.

Na jugu Libanona poljoprivreda je jedan od glavnih izvora prihoda. Ondje se posebno uzgajaju masline i duhan, ali i agrumi, banane i avokado. Libanonski ministar poljoprivrede štetu povezanu s prskanjem glifosatom procijenio je na oko 800 milijuna dolara.

Problem dodatno otežava činjenica da je poljoprivreda tog područja već teško stradala u ratnim djelovanjima. Zabilježeni su požari maslinika, a pojedine organizacije upozoravaju na tisuće hektara spaljenog zemljišta.

"Politika spaljene zemlje"

Organizacija Euro-Med Human Rights Monitor tvrdi da se prskanje glifosatom treba promatrati u širem kontekstu onoga što opisuje kao "politiku spaljene zemlje”, odnosno sustavno uništavanje poljoprivrednih površina.

FAO upozorava: Gaza umire od gladi, manje od 5% obradivog zemljišta još je dostupno za uzgoj

Dugoročne posljedice još je teško procijeniti. Osim gubitka ovogodišnjih usjeva, poljoprivrednici mogu biti suočeni s obnovom nasada, višim troškovima proizvodnje i višegodišnjim čekanjem na obnovu maslinika.

Libanonski predsjednik Joseph Aoun aktivnosti je opisao kao "zločin protiv okoliša i zdravlja" te najavio pravne i diplomatske poteze. Libanon je zbog slučaja podnio i službenu pritužbu Ujedinjenim narodima.

Predstavnici UN-a potvrdili su da su zrakoplovi koji su provodili prskanje u Siriji došli iz Izraela. Izraelska vojska, prema pisanju Süddeutsche Zeitunga, nije odgovorila na pitanja o navodnom korištenju glifosata u Siriji.

Dok se neposredna šteta već mjeri uništenim hektarima, usjevima i izgubljenim prihodima, pitanje dugoročnih posljedica za tlo, vodu i okoliš tek ostaje otvoreno.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor