Ivan Šulog uspješan poljoprivrednik i bez poticaja

Za hektar tikve butternut i meni, kao i poljoprivrednik za kukuruz, treba oko 4000 kuna ulaganja. No ja na kraju od svog hektara zaradim 20.000 kuna, a poljoprivrednik su jedina zarada državni poticaji - kaže naš najpoznatiji proizvođač egzotičnog voća i povrća Ivan Šulog. I dok ovih dana traje nova runda poljoprivredne bitke za neisplaćene subvencije, mahom za pšenicu i kukuruz, koji su za poljoprivrednu proizvodnju najjednostavniji, a kao špekulantska i burzovna roba dohodovno najnesigurniji, Šulog je sa svojom robnom markom Exotic King lani i bez poticaja uprihodio 4,2 milijuna kuna, 25,2% više nego godinu prije.

Nema insekata

I to na 10 hektara vlastite proizvodnje u Donjoj Bistri i Velikim Zdencima, od koje 1,5 ha plasteničke, dok je sa 200-tinjak kooperanata diljem Hrvatske ukupnu domaću proizvodnju egzota digao već na 300 hektara. U ovoj će godini, kaže, proizvodnju udvostručiti. No prodali bi i puno više da imaju. Više od 90% robe završi u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Belgiji, Poljskoj, na Kosovu..., a budući da mu je, tvrdi, misija da svake godine na hrvatsko tržište donese neke nove biljke, trenutačno jedini u Europi uzgaja i batat iz područja plemena Masai iz Kenije. To je, smije se, samo jedna od 12-ak vrsta batata, koliko ih sada uzgaja. Slatki jamajčanski krumpir s njegove njive svojedobno je na Hanžeku ponuđen i najbržem čovjeku na svijetu Usainu Boltu, koji je nakon toga istrčao najbolji rezultat sezone, smije se Šulog.

Iduće godine, tvrdi, brat će i indijanske banane koje uspijevaju jedino u SAD-u i Kanadi i čudo su u liječenju tumora. Navodno su 10.000 puta jače od kemoterapije, a udaraju samo na maligne stanice, objašnjava Šulog, koji se hvali i inovacijom praha od rogača, jedinstvenim proizvodom u svijetu sušenim na dalmatinskoj buri. Obični krumpir tretira se i 20-ak puta do branja i treba specijalne strojeve, dok na batatu kao tropskoj biljci gotovo nema posla - ni špricanja, jer u našem podneblju još nema insekata kojima su zanimljivi, a zarada po hektaru iznosi bruto 90.000 kuna za oko 35 tona. Domaća proizvodnja bazirana na pameti, inovacijama, marljivom radu, savršenoj hrvatskoj klimi, sreći - i najdražoj mu tituli “najluđeg hrvatskog izvoznika” - u Hrvatskoj se tako temelji već na više od 30 egzotičnih proizvoda, od pepina, babaka, chili jalapena, habanera, sibirskih i goji borovnica, jeju dinja, žutih lubenica do prinčeve krune, futssu tikve, crne mrkve, plavog krumpira, tamarilla, guave...

No kao i druge poduzetničke priče, i njegova ima tmurnu stranu. Projekti za dva plastenika od po pet hektara na poljoprivrednom zemljištu u građevinskoj zoni u Županji i Benkovcu vrijedni 120 milijuna kuna, koji bi se sufinancirali iz europskih fondova, gotovo su završeni.

Projekt koči parcelizacija

No Šuloga i partnere od aplikacije dijeli parcelizacija posjeda koja je moguća samo uz lokacijsku dozvolu za plastenike koje bi gradili, a nju po hrvatskim zakonima ne mogu dobiti jer je riječ o jednostavnim građevinskim objektima koji ne trebaju građevinsku dozvolu. Izlaz iz začaranog kruga Šulog je još prije tri mjeseca zatražio u resornom Ministarstvu graditeljstva.

Odgovora nema, a projekti koji bi za stalno zaposlili 12 ljudi i 60-ak sezonaca stoje. Nikoga nije briga što bi Šulog tamo zapošljavao ni što bi se tamo proizvodilo samo voće i povrće koje raste u Južnoj Americi i ne može preživjeti transport do Europe. Uz plastenik bi se gradilo i bioplinsko postrojenje preko finskog HBOR-a teško 40-ak milijuna eura. No egzotično voće, koje bi bilo i svojevrsna turistička atrakcija, zapelo je u “svakodnevnoj” hrvatskoj birokraciji.

Tajna profitabilnosti - Nema konkurencije koja bi rušila cijene ni skupa transporta

- Baš sve je profitabilno jer u nas nema ni konkurencije da bi rušila cijene. Dok takva egzotika stigne iz Južne Amerike, Azije, Afrike, gdje se bere poluzrela, treba i mjesec dana, a ja sam svoje ubrao jučer, slatko, dozrelo i puno kvalitetnije, te isporučio u roku od 24 sata - i jeftinije od konkurencije jer je i transport puno kraći - objašnjava proizvođač egzotičnog voća i povrća Šulog.

• Tikva butternut - Slatka je i orašasta okusa, 
a potječe iz Sjeverne Amerike
• Batat - Slatki krumpir, niskokaloričan, preporučuje se dijabetičarima
• Karela - gorka dinja - Raste u tropskim krajevima, sav je plod jestiv, ali gorak
• Pitahaya - Kaktus zmajevo voće, cvjeta noću, jestiva samo unutrašnjost
• Čili papričice - Vrstu paprike ljuta okusa u Europu je donio Kolumbo
• Fizalis - peruanska jagoda Bobičasto voće slatko-kisela okusa koji podsjeća na ananas
• Kivano - Voće koje ima aromu banane, dinje, limete i marakuje
• Tamarillo - Voće jajolika oblika bogato kalcijem, vitaminom C...

Autor: Jolanda Rak Šajn