Prelazak iz jednog sustava upravljanja u drugi ostavio je poljoprivredu na "vjetrometini". Dok su poljoprivrednici u zapadnoj Europi imali iza sebe dugu obiteljsku tradiciju i stabilne tvrtke, hrvatski su se borili da prežive na tržištu, ističe Ivan Malić, poljoprivredni konzultant
"Već tri desetljeća slušamo o problemima u poljoprivredi, ali pomaci su izostali. Hrvatska godišnje proizvodi oko 4 milijarde eura u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, na milijun hektara, što je usporedivo s rezultatima iz 1990. godine. Istovremeno Nizozemska na 2 milijuna hektara izvozi 124 milijarde EUR. ", izjavio je poljoprivredni konzultant i naš kolumnist Ivan Malić gostujući u N1 Studiju gdje je s voditeljem Domagojem Novokmentom raspravljao je o budućnosti hrvatskog agrara.
Detaljno je analizirao trenutno stanje ukazujući na ključne probleme i mogućnosti koje bi mogle preobraziti ovaj sektor.
Komentira da se u proteklih 34 godine nismo pomaknuli s mjesta te da je Hrvatska, što se tiče samodostatnosti, tijekom 2023. godine uvezla hrane u vrijednosti oko 2 milijarde eura. Iako proizvodnja nominalno raste, zbog inflacija se postavlja pitanje koliko je taj rast zapravo realan.
Smatra da je ključni problem hrvatske poljoprivrede produktivnost, koja je deset puta manja u odnosu na prosječnog Europljanina.
"Prelazak iz jednog sustava upravljanja u drugi ostavio je poljoprivredu na "vjetrometini". Dok su poljoprivrednici u zapadnoj Europi imali iza sebe dugu obiteljsku tradiciju i stabilne tvrtke poput Lactalisa ili Barille, hrvatski su se borili da prežive na tržištu", dodaje
Zaključuje kako se prehrambena industrija još uvijek nalazi u 90-ima, a hrvatski seljak nastavlja proizvoditi pšenicu i kukuruz zbog navika, iako tržište za pšenicu nije dovoljno razvijeno.
Cijena ove žitarice je veća zbog troškova prijevoza, što hrvatsku čini skupljom od talijanske i njemačke, čime se smanjuje konkurentnost za 20%.
Upozorava da je posebno pogođen sektor voćarstva i povrtlarstva. Političke promjene i nepredvidiva tržišna situacija doveli su do toga da ga napuštaju mnogi proizvođači, a povratak postaje sve teži zbog dubokih rana i nepovjerenja koje je ostalo nakon tuđih neuspjelih pokušaja.
"Poljoprivrednici u ovom sektoru nisu uspjeli biti konkurentni, a politika otkupljivača bila je kratkovidna, fokusirana na brzu zaradu umjesto na dugoročni razvoj. Posljedice su bile katastrofalne, a mnogi koji su pokušali opstati odustali su zbog loših tuđih iskustava“, pojašnjava.
Unatoč uvriježenom mišljenju da je Hrvatska idealna zemlja za poljoprivredu, Malić ističe kako i mi imamo svoje klimatske i zemljišne limite.
"Jedan od ključnih izazova je promjena mentaliteta. Hrvatski poljoprivrednici često očekuju da će netko drugi riješiti njihove probleme, umjesto da se sami aktivno uključe u rješavanje", kaže.
Ističe kako su promjene nužne – potrebno je učiti, putovati i usvajati najbolje prakse iz inozemstva.
"Ne treba izmišljati toplu vodu; dovoljno je vidjeti kako se stvari rade u drugim zemljama i primijeniti to znanje kod nas", kaže
Primjerice, problem samodostatnosti u proizvodnji maslinovog ulja mogao bi se riješiti s investicijom od 160 milijuna eura – što je samo 20% godišnjih potpora koje Hrvatska već dijeli.
"To bi uključivalo ulaganje u 4 tisuće hektara u Zadarskoj županiji, gdje trenutno rastu borovi i smreke, a područje je podložno požarima", kaže Malić
Od 2013. godine, Hrvatska konačno ima stabilan europski okvir koji omogućuje dugoročno planiranje u agraru.
"Imamo veliki potencijal, a posljednjih 11 godina i okvir koji omogućava dugoročno ulaganje. Prije smo se suočavali s problemom promjenjivih politika, gdje su promjene vlada i ministara često utjecale na fokus i stabilnost. Danas, uz europski okvir, imamo potrebnu konzistentnost koja omogućava dugoročne investicije u poljoprivredu", zaključuje.
Cijeli prilog pogledajte u videu:
Tagovi
Autor
Potražnja za Kioti traktorima ne jenjava, evo zašto je tražen RX7330 bez kabine
U Gudovcu izložen Lamborghini od 135 KS krcat dodatnom opremom
Nastavljaju padati cijene poljoprivrednih proizvoda, pogotovo gnojiva i stočne hrane
Smijenjen Antun Vujić, v.d. ravnateljem Agencije za plaćanja imenovan Saša Bukovac
Smijenjen Antun Vujić, v.d. ravnateljem Agencije za plaćanja imenovan Saša Bukovac
Nastavljaju padati cijene poljoprivrednih proizvoda, pogotovo gnojiva i stočne hrane
Copa Cogeca traži očuvanje proračuna za poljoprivredu i zaštitnu cijenu pšenice
Ministar Dabro s predstavnicima šećerne industrije i mljekarstva: Krizna pomoć sektorima
Slovenci proizvode traktor i to od 18 tona, a cijena - "prava sitnica"
Evo tko su pobjednici RuralFoto natječaja
Izv.prof.dr.sc. Tomislav Kos dobitnik DANH-ova priznanja Komunikator godine 2024.
TotY 2025: Predstavljen Landini Trekker 4 s i bez kabine uz mehaničku transmisiju
Andrej Kapeloto
prije 1 mjesec
Ključni problem problem poljoprivrede su razni čobani koji cijede seljaka i bogate se na njegovim leđima.. Recimo plodine imaju akciju i otkupljuju 30% manjoj cijeni... Šta mene boli kita šta oni imaju akciju.. mogu dijeliti đabe što se mene tiče samo nek plate koliko nešto vrijedi.. Sa druge strane otkupljuju za bategelu a prodaju po 200-400% više a onaj koji radi treba bit sretan sa 20-30% Problem 2 je uvoz... Tu moraju bit EU norme za uzgoj...a za uvoz niko niš ne pita... Previše briokracije za fondove... Koliko se plati mjljeko seljaku.. pošto je to isto u trgovini...
Hdz zlocinacka organizacija
prije 1 mjesec
Najtuznije je da takvi "strucnjaci" dodu u ministarstvo i onda kao i gosp. Malic misle da je problem sto ne znamo proizvesti puno. Naravno da znamo, jaka gnojidba, puno pesticida, navodnjavanje, kvalitetne sorte i ako vrijeme posluzi ogroman prinos je tu. I sto onda? Kao sad krumpir...otkup ispod cijene proizvodnje, paprika bila 20centi, a trosak proizvodnje 50. Nitko se od strucnjaka ne pita sto te stotine, ili tone gnoja po hektaru svake godine rade plodnosti tla? Samo rokaj i rokaj dokle ide i daj badava otkupljivacima dok ide, dok zemlja ne postane kisela, slana i neplodna. A što onda? Onda ce strucnjaci krenut drzat seminare kako treba ici na obnovu tla, vracanju prirodi i izabrati kvalitetu, a ne prinos. Intenzivna poljoprivreda je stara stotinjak godina i u to vrijeme smo uspjeli narusiti milijune hektara u lovu na prinose.
Makeba
prije 1 mjesec
Nema stručnjaka ,nema političara koji može za svog radnog vijeka ili mandata opravdati ovo stihijsko uništenje. Sram ih može biti . Dok se ekipa ovdje komentarima trudila ukazati na problem neki novi laprdači stručno potkovani su i dalje laprdali na ovom portalu . Sad čujem kupuje se zemlja za energetske farme toliko o polj. proizvodnji.
Makeba
prije 1 mjesec
Nije ih briga, od 2004 mjlekarstvo je bilo namjenjeno za odstrel ,ali trebalo je te tehnologije iz EU prodati onima koji su htjeli živjeti od poštenog rada i masno zaradit.
KOŠTICA
prije 1 mjesec
Ne godpodine stručnjak. Hrvatskog seljaka muči niska otkupna cijena,birokracija,pairologija,neispalata potpora,smanjenje istih,... Da nabrajam dalje? Držat ću se mljekarstva kad se bavim istim. Od 65 tisuća na manje od 1500 proizvođača? Dali se itko zapitao gdje je problem? Nije,jer nikoga nije briga. Točka.
Makeba
prije 1 mjesec
Pa ovo je prčija. Usitnjeno, nešto privatne zemlje politike nema , vladaju lobiji koji uvoze bilo što staro što se vuče po par godina u hladnjačama , .pa se to baca po selima kad se ne proda na tone. Nemilosrdno se uništavaju još ovih par budala kaj proizvode. 50 godina se vratimo u krug. Potrošači nemaju naviku kupovati od lokalnog stanovništva, a bome nemaju ni kupovnu moč, pa nek bude jeftino ,i nek propadne onaj prkletnik koji dela po suncu dok se ja hladnim pod klimom. Pa bolje profitiraju oni koji imaju opg i kupuju na zelenoj tržnici i tako možemo beskrajno. Na moru prekupci tvrde kak je grožđe baš ubrano a peteljka ne da je suha već je drvena Osim toga svakakvog se smeća navuklo u poljoprivredu , pa ti se od svega povrača.
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Gosp. Malić ima obraz ko opank! Ili ima neku tešku psihičku dijagnozu! Jer to što gosp. uporno priča i tupi nema veze sa stanjem današnje poljoprivrede!
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
sve se kod nas moze proizvesti sto kod nas uspjeva. hoces profitabilno hoces ekoloski, hoces kako god. znanje kod poljoprivrednika postoji. samo treba reci sto je strategija i kako je plan za proizvodnju, i poljoprivrednici se tome mogu prilagoditi i sve proizvesti. i kod nas se radi dobro, jedini problem je u politici , HR i EU, ne znas gdje su veci idioti. a najvjerovatnije je da se namjerno unistava iz Brisela sve, a kod nas su samo tupi poslusnici koji izvrsavaju zapovjegi gazda.
Hdz zlocinacka organizacija
prije 1 mjesec
Bravo Marta. Sve receno, kratko i jasno. Mozda bi gosp. Milic mogao doc kod vas na seminar da mu objasnite kako stvarnost i teorija nisu isto. Jedno je pametovati, a drugo iskusiti na vlastitoj kozi sve segmente poljoprivredne proizvodnje
slobodan rajić
prije 1 mjesec
Malićeve priče o poljoprivredi nisu iz pozicije seljaka, nego iz pozicije bivšeg direktora tzv. Grupa koje uništavaju hrvatsku poljoprivredu. Grupe žele uzeti sve poticaje, pomoći, fondove i naravno na kraju povoljnu državnu zemlju.
Gardunko
prije 1 mjesec
Glavni problem hrvatske poljoprivrede je korupcija, nepotizam i nerad državne uprave od jedinica lokalne samouorave do vrha vlasti u ministarstvima i vladi.Kad korumpiranim i nepismenim političarima dodamo prodavače magle koji se predstavljaju kao poljoprivredni konzultanti i vremenske nepogode samo možemo očekivat katastrofalne rezultate.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Stara priča...produktivnost , samodostatnost i dr. Prvo. Priča oko samodostatnosti najveća je utopija. Naime proizvodimo povrća 50% od potreba...što nam vrijedi da proizvodimo 100% , kad tu proizvodnju nemožeš prodati , već hara uvoz. Proizvodimo 63 % mlijeka , što vrijedi više , kad i ova proizvodnja cijenovmo nije konkuretna. Što vrijedi proizvoditi 8 tona psenice po hektaru , kad i sa tim visokim prinosom ,nema zarade...da ne nabrajam dalje. Podizati proizvodnju po jedinici površine , komadu , litri i dr...ima svoje granice. Uspoređivati nas sa EU poljoprivredom je besmisleno , jer ta poljoprivrrda propada i nije budućnost...to vifimo i slušamo svaki dan , a pogotovo poslije posljednjeg velikog prosvjeda. Tko će što i koliko proizvoditi , prvenstveno odlučuje tržište..odnosno plasman , cijena , zarada. Naši otkupljivači su nepouzdani , ugovori su bezvredni..vlada kaos i nesređeno tržište. Mala smo mi i nebitna država unutar EU..tako da sve naše proizvodnje nisu brendirane..tako da meso , mlijeko , voće , povrće i dr..uvjek je vrednije iz zemalja EU , a mi uspijevamo samo ako je globalni nedostatak tih proizvoda , što je rijetkost. Proizvodnja hrane postaje preskupa , kako za poljoprivrednika tako i za potrošaća , globalno ekonomski gledano taj sustav nije održiv , pogotovo evropska proizvodnja koja je visokosubvencionirana od strane proračuna i ona sada iznosi 38 % buđeta , sto je neodrživo . Iako su briselski birokrati priznali da veći dio subvencija u biti završi kod trgovaca , koji niskim cijenama otkupa debelo se bogate , pa se traži riješenja fer cijena i smanjivanje proračuna za poljoprivredu. No taj plan već sada nailazi na prepreke , jer trgovci se me žele odreći svoje zarade..tako da problem ostaje. Klimatske promjene bitno će utjecati na proizvodnju hrane , te će potrebno tražiti nova riješenja , a svaka promjena košza , ona nije ni jednostavna ni laka. Svije mora ići ka jeftinijoj proizvodnji , jednostavnojoj , ćuvati vrijednosti tla , okoliša , zraka..zdravijoj hrani...možda promjeniti prehranbene navike i dr Ova prića o produktivnosti je iz uđbenika prošlog stolječa. Zaboravimo tone i tone gnojiva , enormno skupo sjeme , tone i tone pesticida , traktore od 200.000 eura , kobajne od 500,000 , plugove , sijačice i brdo nečega...to su milioni imilioni eura..maravno da ta hrana mora biti skupa , jer treba to sve reinvestirati. Poljoprivredna proizvodnja opterečena je sa brdo kredita..zašto..jer je netko rekao da moraju podići produktivnost i ulagati u tehnologiju. Posljedice takvog razmišljanja da su poljoprivrefnici ..prezaduženi. Tko ima intere poticati produktivnost , povećanje proizvodnje , volumen i dr...samo oni koji dobro zarađuju na tome , a to su proizvođači strojeva , gnojiva , goriva , maziva , pesticida , rezervnih dijelova i dr..te trgovci. Danas se proizvodnja hrane pretvorila u sve drugo od samog naziva , hrana je u drugom planu. Kad hrana bude na prvom mjestu..tada će se većina toga promjeniti.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
1995 iznesen je podatak da je prosječna površina OPG bila 2, 8 ha u 5 parcela ! Pa o kakvoj se tu produktivnosti može govoriti ? NAVODNJAVANJE , sa transportom vode putem OBLAKA , koji su zakazali pa sada IMAMO SPRŽENE usjeve u Slavoniji i Baranji , opekline na voću i povrću ! I ZAKUP državne zemlje na 1 godinu ! Mlađi od 40 godina dižite ruke od obrade zemlje i van iz Hrvatske !
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Koliko ste hektara samostalno uzorali u životu?Da li ste ikada imali samostalno vlastiti opg?Koliko vidim da ste radili za velike sustave i takvi su po vama profitabilni.Zašto je to tako?Hoćete reći da su radnici vredniji koji rade za Žito ili Osatinu,nego seljak koji ima vlastiti opg?Istina je jedina da su veliki igrači iskoristili sve moguće fondove koji su i dan danas namješteni za velike.Lako je biti pametan i ulagati kada stalno curi sa strane.Naš je seljak tupav jer uzgaja pšenicu, pa imamo viška zamislite ćak 400 000t,a mađarski proizvede za izvoz 5,5 mil tona i ima uvijek veću cijenu od nas.Kako to g. Maliću?Kažete da se trebamo ugledati na uspješne zapadne zemlje.Neka se poljoprivredna politika ugleda na takve zemlje i omogući nam iste uvjete kao što imaju njihovi seljaci.Da li je u tim zemljama praksa da neki sustavi dobiju EU fondove deset puta zaredom,a seljak koji obrađuje recimo 50 ha niti jednom?Kuća se gradi od temelja,a temelje hrvatske poljoprivrede je trebala urediti država.Jedino što ste u pravu je da hrvatski seljak mora mijenati mentalitet i to u smislu da se ujedini i potjera sve te lopine koji nas iskorištavaju i ugnjetavaju .