Inicijativa "Sjeme je naše ljudsko pravo" traži odgodu donošenja Zakona, NHS pisao Bozaniću

Uz simboličnu akciju razmjene sjemena na južnoj strani Markova trga u Zagrebu, a ispred ograde zgrade Hrvatskog sabora, Inicijativa "Sjeme je naše ljudsko pravo", koju, kažu, podržavaju 134 udruge s preko 25.000 članova, te više od 31.000 zabrinutih građana, zatražila je danas od svih zastupnika i zastupnica da ne podrže aktualni prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. 

"Isti nije izrađen u skladu s postojećim propisima te vodi daljnjoj ugrozi prehrambene suverenosti Hrvatske", poručio je član izvršnog Odbora Udruge OPG-a Hrvatske Život i član Odbora za zakonodavstvo HPK Robert Hadžić. 

Zakon dovodi hrvatske ratare u nepovoljan položaj?

Dodao je da Prijedlog zakona otežava položaj hrvatskih poljoprivrednika u odnosu na proizvođače iz ostalih članica EU te ograničava njihovo pravo na sjeme. Njime će, kaže, najviše biti pogođena ratarska prozvodnja i proizvodnja krumpira, jedine grane poljoprivrede u kojoj smo samodostatni. Osim toga, naglasio je, dovest će do znatnog porasta troškova u prioizvodnji, a ugrozit će i proizvođače u sektorima mesa i mlijeka, gdje nam je samodostatnost oko 50 posto, a koji siju ratarske kulture za vlastite potrebe hranidbe stoke.

Drži i da Zakon o sjemenu ima direktan negativan gospodarski učinak na više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik PG-a.

Kako se čulo, Incijativa od Hrvatskog sabora, traži odgađanje donošenje Zakona do trenutka donošenja EU regulative koja će definirati područje sjemenarstva. Nadalje, traži poštivanje ugovora i deklaracija UN-a, a koje ističu da "seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štiti i razvijati svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja". Uz to, traže i izradu iskaza o procjeni njegova učinka.

Povoljan za ekološke proizvođače

Tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP-a) Sunčana Pešak kazala je da je sporno što se Zakon, a koji ima dalekosežne posljedice na poljoprivrednike, ali i na potrošače, odnosno ukupni ruralni prostor, donosi na temelju paušalnih procjena.

Odgovarajući na upite, kazala je da ima i dobrih strana, a oni se prije svega odnose na ekološke proizvođače koji koriste certificirano eko sjeme, ali da treba gledati šire jer se tada vide sve njegove manjkavosti i nedorečenosti. Osim toga, naglasila je, tržište sjemena u svijetu je jako koncentrirano i kontrolira ga svega sedam najvećih kompanija, dok FAO naglašava važnost čuvanja sjemena na poljoprivrednim gospodarstvima.

Hadžić je kazao da u povjerenstvu za njegovu izradu nije bio niti jedan proizvođač hrane odnosno poljoprivrednik, već samo sjemenari koji ga sada i podržavaju. On napominje da je sjeme prošlosti klica naše budućnosti i ograničavanje njegova korištenja predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava.

"Primjerice, ako vam treba 300 kg sjemena po jednom ha pšenice za sjetvu, a imamo je ukupno 160.000 ha, onda sami procjenite kolika je to količina već za iduću sjetvu", kazao je Hadžić. Nadalje, za sjetvu krumpira treba 2.000 kg za doradu, a toga, tvrdi on, nema nigdje u EU.      

Inače, saborski zastupnici su dobili letak ove Incijative.

NHS pisali kardinalu Bozaniću   

S druge strane, Nezavisni hrvatski seljaci (NHS) uputili su u četvrtak otvoreno pismo kardinalu Bozaniću, pod nazivom "Raselili su nam pleme, a sad nam zatiru sjeme" u kojem, između ostalog, traže podršku u borbi protiv lobija koji radi "protiv prirodnih i božjih zakona u smislu stvaranja monopola nad proizvodnjom hrane i uništavanjem bioraznolikosti".

"Zbog donošenja Zakona o sjemenu, poljoprivrednici se boje novog oblika ropstva, ako izgube pravo na 'domaće sjeme' bilo da se radi o zelenoj salati, matovilcu ili kristalki, odnosno kupusu ili hrenu", stoji u objavi NHS-a koju je potpisao predsjednik Mato Mlinarić.

Također, navodi se, žele podsjetiti da je GMO tako ušao na 'mala vrata' u svjetsku poljoprivredu, a rezultiralo je time da mali farmeri, diljem svijeta, gube utrku od multinacionalnih kompanija, koje sada hoće i monopol na sjeme.    

"Hrvatska katolička crkva je uvijek imala podršku hrvatskog sela i seljaka, a sada tražimo mi podršku od Vas kardinale i svih članova naše Crkve i svih normalnih i dobronamjernih ljudi da spriječite i borite se protiv zla koje se kapilarno proširilo našim društvom u smišljenom ratu otimanja zemlje u miru, iseljavanja ljudi zbog neimaštine i pustošenje hrvatskog ruralnog prostora uništavanjem domaće proizvodnje na sve načine", zaključuje se u pismu.