Industriji gnojiva i poljoprivrednicima treba više novca - EU će promicati korištenje stajnjaka?

Svoje nezadovoljstvo korištenjem Privremenog kriznog okvira EU podijelio je povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski, na sastanku ministara poljoprivrede koji je ovaj tjedan održan u Luksemburgu. On smatra da od 435 milijardi eura kriznih fondova za podršku gospodarstvu kao rezultat ruske invazije na Ukrajinu, premalo novca ide industriji gnojiva i poljoprivrednicima, prenosi Agrarheute.

Europska komisija trenutno priprema popis utroška sredstava, a još u ožujku je odlučila o privremenom kriznom okviru za nacionalnu pomoć što je državama članicama dalo više slobode da zaštite svoju ekonomiju od posljedica rata u Ukrajini. 

Kada je riječ o gnojivima, Brisel planira predstaviti strategiju 9. studenog, a izjave Wojciechowskog daju nadu da će Komisija zahtijevati veću podršku za njihovu proizvodnju, jer se sigurno opskrba hranom u Europi ne može bazirati na uvozu mineralnih.

"Ruska agresija u Ukrajini dovela je do smanjenja ponude što je uzrokovalo rast cijena. To utječe na sve europske poljoprivrednike i moglo bi ugroziti buduću žetvu, ne samo u Europi. Zato smo se složili da su potrebne daljnje mjere kako bi se osiguralo da gnojiva, kao i konačni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi ostanu pristupačni", izjavio je na sastanku češki ministar poljoprivrede, Zdeněk Nekula. 

Belgijska inicijativa

U kontekstu ove teme, Belgija je Vijeću podnijela prijedlog za jače promicanje upotrebe dušičnih gnojiva iz tekućeg stajnjaka (RENURE). Istina, to je u suprotnosti sa specifikacijama EU direktive o nitratima, prema kojoj se prerađeni proizvodi i dalje klasificiraju kao gnojiva životinjskog porijekla. Inicijativu su podržale Nizozemska, Španjolska, Mađarska i Portugal.

"RENURE proizvodi su potpuna zamjena za kemijska. Mogu prehrambene sustave učiniti otpornima jer ovise o lokalno dostupnim resursima”, rekao je nizozemnski ministar Guido Landheer, čija je zemlja posebno pogođena rastućim cijenama, prenosi Euractiv. 

No, Wojciechowski je objasnio da se više od 90 posto životinjskog gnojiva proizvedenog u EU već koristi u te svrhe. Upozorio je i na studiju Zajedničkog istraživačkog centra JRC Europske komisije i naglasio da je njihova upotreba povezana s relativno visokim emisijama amonijaka i da bi stoga zahtijevala stroge specifikacije. Zbog toga bi se sve moralo pažljivo ispitati kako se ne bi pogoršala kvaliteta vode i zraka.

Za zaštitu klime u poljoprivredi neophodan novac

Ministri poljoprivrede EU raspravljali su i o vezivanju ugljika u zemljištu. Poljski, češki, mađarski i slovački ministri su postavili zahtjev da poljoprivredne mjere za zaštitu klime ne bi trebalo financirati samo iz poljoprivrednog proračuna EU, već i iz drugih fondova. Podržale su ih Rumunjska, Bugarska, Slovenija i Hrvatska. Slovački ministar poljoprivrede Samuel Vlčan je rekao da su sredstva ZPP-a iscrpljena, zbog čega ih više nema dovoljno za plaćanje proizvodnje ugljika. 

Wojciechowski je istaknuo da bi ciljano stvaranje ugljika u okviru ZPP-a moglo značiti vrijedan dodatni prihod za mnoge poljoprivrednike. Cilj je razviti tržište na kojem bi se trajnije skladištio u zemljištu kroz trgovinu certifikatima s CO2. Povjerenik nije naveo datum kada se može očekivati prijedlog Komisije EU na ovu temu, ali se podnesak nadležnihne očekuje prije kraja ove godine.