Pretraga tekstova
U statističkoj regiji Jadranskoj Hrvatskoj hektar obradivog zemljišta stajao je prošle godine u prosjeku 4.462 eura, a u Panonskoj Hrvatskoj 3.504 eura, navodi Eurostat.
Cijene obradivog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj bile su u 2020. godini najniže u Europskoj uniji, a čelo ljestvice drži Nizozemska gdje su bile više od 20 puta, pokazalo je u utorak izvješće europskog statističkog ureda (Eurostat).
Prema njihovim podacima, hektar obradivog poljoprivrednog iznosio je prošle godine u Hrvatskoj u prosjeku 3.440 eura. Blizu su i Estonija i Slovačka sa 3.772 odnosno gotovo 4.000 eura.
U Latviji i Litvi hektar je u prosjeku stajao nešto više od 4.000, a u Mađarskoj gotovo 5.000 eura. Slijedi Bugarska s nešto više od 5.000 eura.
U Francuskoj je hektar obradivog zemljišta bio u prosjeku oko 6.000 eura, a u Rumunjskoj više od 7.000 eura. Poljska i Grčka spadaju među države EU-a gdje je hektar u 2020. stajao više od 10 tisuća eura.
Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju, Njemačku, Cipar, Maltu, Austriju i Portugal, a podaci za Dansku, Italiju, Luksemburg i Nizozemsku odnose se na 2019. godinu.
Najviše su kupci morali izdvojiti za obradivo zemljište u Nizozemskoj, u prosjeku 69.632 eura po hektru u 2019. Cijene u svim regijama Nizozemske bile su više od prosjeka u svim zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, ističe se u izvješću.
Najskuplji je pak bio hektar na španjolskim Kanarskim otocima, gdje je u prosjeku stajao 120.477 eura.
U statističkoj regiji Jadranskoj Hrvatskoj hektar obradivog zemljišta stajao je prošle godine u prosjeku 4.462 eura, a u Panonskoj Hrvatskoj 3.504 eura.
Najnižu su pak cijenu plaćali kupci u bugarskoj regiji Jugozapaden, u prosjeku 2.051 euro za hektar.
Cijena ovisi o nizu faktora, uključujući državne propise, klimu, blizinu infrastrukture, kvalitetu tla, položaj i odvodnju, ali i o ponudi i potražnji, uključujući i utjecaj zakona o inozemnim ulaganjima, ističe Eurostat.
Obradivo je zemljište u svim regijama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao prošle godine bilo skuplje od pašnjaka, a najveća je razlika u grčkom Sjevernom Egeju gdje su kupci morali platiti čak 20 puta više za njega nego za pašnjak.
Međutim, ono koje se može navodnjavati skuplje je pak u gotovo svim regijama EU-a od onog koje ne uključuje tu mogućnost, utvrdio je Eurostat.
Tako kupci zemljišta u španjolskoj Murciji koje se može navodnjavati plaćaju čak šest puta veću cijenu nego za ono kojem je ta mogućnost nedostupna, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!