Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poticaji
  • 23.03.2010.

Iduće godine poticaji za samo osam proizvoda

Uskoro novi zakon o potporama

  • 3.430
  • 162
  • 0

Niti je vuk sit niti je koza cijela, izreka je koja najbolje dočarava trenutačno stanje u hrvatskom agraru, gdje bi se čak moglo i polemizirati tko je u cijeloj priči vuk, a tko koza.

Od uvođenja sustava potpora država je u poljoprivredu poput pijanog milijardera ulupala više od 25 milijardi kuna (s vodnim doprinosima i 40 milijardi!), a u agraru nikada nije više kuhalo - niti su seljaci zadovoljni količinom isplaćenih poticaja, niti tržišnim modelom otkupa proizvoda koji su sami tražili, a kad im država uskrati dio obećanog kolača, nije im teško ni traktorima na ulicu.

Uskoro i novi zakon o potporama

S druge strane, i uz poticaje koji se ne tako davno nisu dobivali proizvodimo manje nego prije Domovinskog rata, uz iznimku mlijeka. I dok i velike tvrtke ovih dana kukaju kako su u nepovoljnom položaju jer država ugrožava njihova radna mjesta i potiče nelojalnu konkurenciju, s obzirom na to da je Vlada radi očuvanja socijalnog mira malim poljoprivrednicima u sustavu odlučila isplatiti 86 posto vrijednosti obećanih im poticaja, a velikima svega 60 posto, ministar poljoprivrede Petar Čobanković ovih je dana najavio reformu sustava poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013., kako bi se na pragu EU ipak podigla hrvatska konkurentnost. Reforma sustava potpora, uostalom, i jedan je od uvjeta za dovršetak pregovora s EU u području poglavlja 11. o poljoprivredi i ruralnom razvoju još ove godine, a najkasnije do lipnja u Saboru bi se trebao donijeti i novi zakon o potporama, čija bi primjena počela početkom 2011.

Za manje od 22 mjeseca ukidaju se sve carinske barijere s EU, tako da će se već od iduće godine bitno pojednostavniti sustav izravnih plaćanja. U 2008. davalo se čak 218 različitih potpora, lani 37, da bi se reformom potpora od 2010. do 2013. proizvodna plaćanja smanjila na osam najosjetljivijih sektora - mlijeko, krave dojilje, tov goveda, duhan, šećernu repu, ovce, koze, masline i svinje. Hrvatska je, kao i druge pristupnice EU osim Slovenije, odabrala regionalni model potpora (SPS), što znači da će ukupan državni prostor od 2011. imati tretman jedne regije u kojoj će se kroz nacionalnu pričuvu potpora prevladavati specifičnost u poljoprivrednoj proizvodnji.

Izravna i nevezana plaćanja

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj to je proizvodnja mlijeka, junadi i svinja, a u Slavoniji zemljišni resursi u ratarskoj proizvodnji. Uvodi se tzv. model nevezanih plaćanja s jedinstvenim iznosom potpore po hektaru u vrijednosti 295 eura, neovisno o tome što se na njivama uzgaja, a za održavane livade i pašnjake 95 eura. Hrvatska je sada na 50 posto iznosa poticaja zemalja EU. Lani su potpore bile najizdašnije, 3,6 mlrd. kuna, a nakon ulaska u EU poljoprivrednike čeka 6 milijardi kuna ili gotovo 800 milijuna eura. Kod dohodovnih tržišnih potpora u EU, za izravna plaćanja izdvajat će se 2,69 milijardi kuna godišnje, za tržišne potpore 114,8 milijuna kuna, a za ruralni razvoj 4,52 milijarde kuna.

Članstvo u EU, kažu u MPRRR-u, donosi veći poljoprivredni dohodak, što je bila praksa i u posljednjih 12 pristupnica EU, 5,62 milijarde kuna u godini. Dogodine bi pak za nevezana plaćanja za oko 800.000 hektara oranica (3,5 posto više nego u 2009.) trebala biti rezervirana 1,61 milijarda kuna, a za osam “strateški” važnih proizvoda 792,3 milijuna kuna, ne računajući i 160 milijuna eura, koliko bi se u iduće dvije godine moglo povući i iz pretpristupnog fonda IPARD-a.

Pojednostavljen sustav isplata potpora, koji će Hrvatska uvesti iduće godine, još je bitno različit od sustava EU, kaže Miroslav Božić, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju MPRRR-a. No, u najkraćim crtama, buduće će potpore, objašnjava, sve manje biti vezane uz proizvodnju, a više uz ispunjavanje uvjeta koji će se od proizvođača očekivati u primjeni dobre poljoprivredne prakse radi zaštite okoliša, zdravstvene sigurnosti hrane i dobrobiti životinja. Najmanje dvije trećine raspoloživa proračuna bit će namijenjeno osnovnom plaćanju po površini, neovisno o vrsti i obujmu proizvodnje, ali će uvjet za isplatu potpore biti primjena dobre poljoprivredne prakse i registracija zemljišta u sustavu ARKOD-u, novom sustavu evidencije zemljišnih parcela na temelju digitalnih ortofoto karata, kako bi država bila sigurna da 100 posto potpora dolazi u prave ruke. To dosad nije bilo tako pa su u posljednje dvije godine seljaci državu prevarili za 12 milijuna kuna poticaja, s obzirom na to da se, prema pravilima EU, u godini kontroliralo 15 posto isplaćenog proračunskog novca za poticaje te osam posto korisnika poticaja iz proračuna. No Hrvatska u tome nije osamljena. U Grčkoj, procjenjuje se, čak 12 posto korisnika poticaja vara državu, u Njemačkoj pet...

I dalje i hektar i kravica

S obzirom na to da će se u idućem prijelaznom razdoblju zadržati određene proizvodno vezane potpore, i kod nas će se, kao i u drugim pristupnicama EU, spriječiti nagla promjena proizvodne strukture kako bi se, prije svega, zaštitilo stočarstvo te proizvodnju u područjima s težim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju, kaže Božić. Donji prag za izravna plaćanja bit će sličan današnjemu - po hektaru, osim za dugogodišnje nasade za koje je prag 0,3 hektara. EU, doduše, članicama ostavlja mogućnost da taj prag podignu na 5 ha, no u većini je donji limit jedan hektar. Osim određenih umanjenja isplata za najveća gospodarstva, ne postoji gornji prag za poticaje pa ga, tvrdi Božić, ne namjeravaju uvesti ni u Hrvatskoj. I dok brojni analitičari raspravljaju trebaju li nam poticaji “po hektaru i kravici”, pa se na državnim jaslama za poticaje nalazi 85.000 umjesto 30-ak tisuća korisnika među OPG-ima, Božić kaže kako, ako u nas i opadne broj korisnika poticaja, to neće biti uvjetovano pristupom EU jer su tamošnji poticaji, odnosno izravna plaćanja namijenjeni zaštiti dohotka poljoprivrednika. U pravilu su nevezani uz proizvodnju te se nipošto ne smiju promatrati kao mjera za očuvanje ili poticanje konkurentnosti.

"Svi znamo da je teško biti konkurentan s proizvodnjom na jednom hektaru ili s jednom kravom. No takvim proizvođačima ne smijemo uskratiti pravo na izravna plaćanja jer bi to bilo u suprotnosti s politikom EU, koji primarno štiti dohodak poljoprivrednika iako ne sve proizvodnje po svaku cijenu" - kaže Božić. Naglim prelaskom na isplatu samo po poljoprivrednoj površini, u određenom bi broju sektora naglo opao dohodak pa će izvor sredstava za prijelazna rješenja do 2014. biti nacionalni proračun. Rumunjska je, primjerice, politikom državne pomoći u tri godine poslije ulaska najizdašnije poticala proizvodnju mlijeka EU kakvoće, Bugarska duhan, a ne treba zaboraviti ni da je, uz iznimku Cipra i Slovenije, potpora u RH bitno veća nego u svim ostalim pristupnicama iz zadnjih dvaju krugova proširenja, kaže Božić, što je i hrvatski ključni argument za izdašnu financijsku omotnicu koju će dobiti, ali i za očekivano veću mogućnost doplate iz nacionalnog proračuna.

Seljacima manje ili više poticaja u EU?

Hoće li u konačnici, ulaskom u EU, hrvatski seljaci dobivati manje ili više poticaja, Božić odgovara kako je sigurno da će ih većina dobivati više, a manji broj manje. Za dugoročnije prognoze ni seljacima koji su danas u EU nitko ne može davati jamstva. No treba znati da europski model sa 14 milijuna gospodarstava posebno nagrađuje ulogu poljoprivrednika u očuvanju najvažnijih resursa: tla, vode, zraka, biološke raznovrsnosti, odnosno ruralnog prostora, naslijeđa i tradicije, na što se u nas još gleda s nerazumijevanjem te se nerijetko u javnosti pitanje potpora seljacima promatra isključivo u kontekstu jačanja konkurentnih struktura. Kad bi to bio jedini cilj, onda bismo birali između dviju krajnosti: poticanja samo malog broja najkonkurentnijih gospodarstava ili bismo u skladu s ekonomskim načelima slobodnog tržišta prestali s ikakvim poticanjem, ističe Božić.

Ovisno o resursima kojima se koriste, velike bi tvrtke pak mogle dobiti manje poticaja, ali ne nužno. Najviše problema mogle bi imati tvrtke koje su neka vrsta posrednika, tzv. organizatora proizvodnje, koje pod određenim uvjetima mogu ostvarivati pravo na neke potpore (ponajprije za tov stoke), a često nemaju vlastitih resursa i ne provode izravno poljoprivrednu aktivnost. One ubuduće neće biti korisnici plaćanja jer bi to bilo suprotno politici EU. No to ne znači da takvi organizatori proizvodnje neće i ubuduće moći imati partnerske dogovore sa seljacima na čijim se gospodarstvima odvija poljoprivredna aktivnost i koji moraju biti primarni korisnici potpora. Kao određen oblik povećane brige za manja i srednje velika gospodarstva u EU je pak uvedena modulacija, odnosno uskrata plaćanja po kojoj će, primjerice, gospodarstva koja primaju više od 300.000 eura dobivati 14 posto manje poticaja u trenutku kada RH uđe u EU. U zemljama poput Portugala i Velike Britanije postojala je dobrovoljna modulacija i veća od tog iznosa, objašnjava Božić.


Izvori

Večernji list


Tagovi

Poticaji EU fondovi Zakon Ipard Arkod Dobra poljoprivreda

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]