I Zakon o OPG i onaj o zemljištu što prije povući iz procedure

"Sad imamo samo sadržaj, ali ne i formu. Donijeli bi te zakone samo da se kaže napravili smo to što ste htjeli. Željeli ste Zakon o OPG, Zakon o zemljištu, i mi vam ga donosimo. Istina, ali ništa ne valjaju. Samo se zbog forme donose. Umjesto da nešto reguliraju, oni upravo rade sve suprotno", istaknuo je Vladimir Margeta, stručni tajnik Udruge obiteljskih gospodarstava Hrvatske Život na press konferenciji održanoj u osječkom HGK.

Upravo su i povod sazivanja ove press konferencije i bili Zakon o OPG i Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji su na čitanju u Hrvatskom saboru, kao i sudbina Hrvatske poštanske banke za koju članovi Života smatraju da se umjesto privatizacije treba pretvoriti u svojevrsnu agrarnu banku. Na pitanje novinara kakve su mogućnosti da se uopće i povuku ti Zakoni iz procedure u kojoj se nalaze, predstavnici Udruge Život Antun Laslo, Stanko Senkić i Vladimir Margeta su rekli da su šanse jako male, ali da oni moraju ukazivati na probleme.

Zakon o zemljištu je posebno problematičan

Istaknuli su i kako je državni tajnik Tugomir Majdak obećao da će se probati Zakoni doraditi, posebno onaj o OPG-u, jer je bio samo na jednom čitanju.

"U Ministarstvu ima pametnih ljudi koji razumiju problematiku OPG-ova i upravo zato se i nadamo da ćemo uspjeti djelovati na njih", kazao je Margeta. Antun Laslo je naglasio je kako je u zakonu jedino jasno to da propisuje brojne kazne. A i dalje ima neriješeno pitanje o ovrhama nad OPG-ima jer po tom Zakonu može se ovršiti cjelokupni iznos poticaja.

"Tražimo da OPG ima jedinstveni OIB kako to ima i trgovačko društvo, a ne da bude OIB nositelja gospodarstva", rekao je.

Udruga Život nudi definiciju, odnosno prijedlog definicije OPG-a koji i treba da čini jedan ili više registriranih članova obitelji koji su prebivalištem prijavljeni na istoj adresi s mogućnošću zapošljavanja do jednog djelatnika u stalnom radnom odnosu po registranom članu OPG-a. Predloženi Zakon bi u najkraćem roku trebao definirati odnos sa zemljištem, prema financiranju i odnos prema poreznoj politici. A taj bi zakon trebao bi se uskladiti s nizom drugih zakona kakvih su primjerice i obiteljski zakon, zatim o nasljeđivanju i mnogim drugima.

Zakon o zemljištu je posebno problematičan. Naime, i o načinu kupnje da se ne može kupiti parcela veća od 10 hektara i da je maksimalna veličina zakupa 100 hektara. Margeta je pak istaknuo i podatak da se OPG-ima ne bi trebali smatrati oni koji imaju primjerice 20 zaposlenih jer kakvo je to obiteljsko gospodarstvo s tolikim zaposlenicima, i neki da imaju i po dvije tisuće hektara. Stanko Senkić je upozorio i na problem rajonizacije hrvatske poljoprivrede, a sva trojica su istaklnui i veliko nezadovoljstvo otimačinom Hrvatske poštanske banke i izigravanja projekta Agrarne banke koji je bio projekt i vladajuće stranke.