I poljoprivrednici ušli u novu godinu

Sada već prošlu, 2012. godinu poljoprivrednici u Slavoniji pamtit će kao još jednu u nizu po njih neuspješnih, u kojoj su ih, pored već ustaljenog i najblaže rečeno nedorečenog odnosa države prema toj gospodarskoj grani, sustigle i nevolje prouzročene velikim hladnoćama u zimu te sušom u proljeće, ljeto pa i dobrom dijelu jeseni.

Ove, 2013. godine godine, pred njima su nova iskušenja, ponajprije uvjetovana ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije (EU). "Hrvatska više neće biti dio CEFTE, dakle više nećemo s lakoćom moći tržiti s Bosnom i Hercegovinom i drugim zemljama koje nisu članice Europske unije, a s druge strane postajemo dio velikog tržišta od 500 milijuna ljudi, tržišta koje je otvoreno ali i jače i organiziranije od našeg tržišta", upozorava pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Prema njegovom mišljenju, za odlučne i dovoljno educirane poljoprivrednike ulazak Hrvatske u EU bit će velika i dobra prilika za napredak. Za neodlučne i dovoljno needucirane to bi međutim mogao biti veliki problem, upozrava dodajući kako veliku priliku za napredak pružaju fondovi koje će Hrvatska moći koristiti po ulasku u EU, ali će, upozorava, njihova dostupnost, štoje u ostalom i do sada bio slučaj, ovisiti o uspješnosti, organiziranosti i upornosti svakog onog koji aplicira za ta sredstva. Matić je u uvjerenju kako je nažalost vremena isuviše ostalo malo da bi se svi poljoprivrednici uspjeli kvalitetno pripremiti za trenutak početka poslovanja po EU pravilima.

A posebice "zapinje" u procesu legalizacije na poljoprivrednim gospodarstvima. "Činjenica je da legalizacija ide ka uspješnijem poslovanju i uspješnijem korištenju EU fondova. Ali treba naglasiti da je postupak legalizacije u poljoprivredi drugačiji od legalizacije u ostalom dijelu gospodarstsva ili stanovanju jer status legalnog oblika u poljoprivredi ne znači da ste ujedno i dobar kandidat za sredstva iz EU fondova ili poticaje", upozorava te dodaje kako bi prema njegovom mišljenju trebalo osmisliti dodatnu kampanju kako bi se poljoprivrednicima dalo do znanjka da legalizacija objekata nije konači cilj, već je cilj postizanje traženih standarda.

"Možete imati farmu izgrađenu od rosfraja i mramora ali ako ona primjerice ne nudi sigurnost životinjama, sve vam je uzalud", pojašnjava ističući kako je u Vukovarsko-srijemskoj županijido sada legalizirano oko stotinjak farmi što ne zadovoljava. Prema njegovim riječima, nažalost mnogi poljoprivrednici još uvijek ne razumiju što im je zadaća, a na njihovu odlučnost da se posvete pitanju legalizacije negativno utječe i kriza u društvu i neizvjesnost svakodnevnog poslovanja.

"Mislim da će biti potrebno produžiti postojeće rokove za legalizaciju i možda i smanjiti troškove lagalizacije", zaključuje Matić dodajući kako je unatoč svim problemima mišljenja kako će ulazak Hrvatske u EU biti pozitivan izazov za dobar dio poljoprivrednika te će se značajno poboljšati mogućnosti njihovih proizvoda na zajedničko europsko tržište.

Autor: Alen Kuns