I Papa Franjo je protiv transgenskih žitarica!

Papa Franjo je u svom obraćanju javnosti vezano za okoliš izravno osudio genetsku modifikaciju koja se sve više upliće u poljoprivredne tehnologije. Ujedno kritizira i socijalni, ekonomski i poljoprivredni utjecaj GMO tehnologije te poziva na širu znanstvenu debatu.

Iako ne postoje črvsti znanstveni dokazi kako su GMO žitarice štetne po zdravlje, postoje neke činjenice koje nisu zanemarive i koje na to upućuju, smatra Papa. U mnogim državama, uvođenjem GM kultura, produktivna zemlja je koncentrirana u rukama nekoliko vlasnika zbog progresivnog nestanka malih proizvođača koji se zbog nedostatka zemlje povlače iz direktne primarne proizvodnje.

Biotehnološka industrija taji podatke

Tako farmeri postaju sezonski radnici u poljoprivredi, mnogo ih završava u urbanim predgrađima, a cijeli ekosustavi se uništavaju. Širi se proizvodnja žitarica, ali se povećavaju i inputi proizvodnje. Papa zahtijeva znanstveno i socijalno odgovornu debatu koja bi obuhvatila sve danas dostupne informacije i nazvala stvari pravim imenom.

Biotehnološka industrija ne želi izaći u javnost s podacima koji bi definirali posljedice takve hrane. Potrebna je diskusija koja bi uključila sve, poljoprivrednike, znanstvenike, proizvođače sjemena, potrošače i osigurati im dostupnost podataka te donijeti odluku za veće dobro.

GMO u Argentini doveo do velikih promjena

Miguel Concha, katolički svećenik iz Meksika da je ta zemlja već sada u borbi za zdravi okoliš, i to zahvaljujući samo socijalnim organizacijama i aktivistima te crkvi. Tu je prava bitka za transgenske žitarice, posebno kukuruz na kojem se temelji prehrana Meksikanaca. To vrijedi i za Guatemalu, El Salvador, Honduras, Nicaraguu i Costa Ricu, koje su postojale kao nekadašnja prijestolnica majanske civilizacije.

Papa je upoznat sa izravnim posljedicama transgenskih žitarica u Argentini, gdje su one iz korijena izmijenile tradicionalnu poljoprivredu. 98% soje, koja je vodeća mahunarka u Argentini, transgenskog je podrijetla. Prekriva 31 milijun hektara, a od devedesetih godina 20. stoljeća proizvodnja se povećala za pet puta.

Zabrane protiv transgenskih žitarica

Monokulturni usjevi zamijenili su ponudu lokalnih proizvođača te stvorili začarani krug koji je iznimno opasan za održivost proizvodnih sustava. Samo 10 zemalja u svijetu je odgovorno za globalnu proizvodnju GMO usjeva: SAD, Brazil, Argentina, Kanada, Indija, Kina, Paragvaj, Južna Afrika, Pakistan i Urugvaj. Većina proizvodnje služi za stočnu hranu, ali Mexico ju želi omogućiti i za ljudsku prehranu.

U 2913., 20 civilnih organizacija i 53 pojedinca postavile su zakonsku prepreku aplikacijama kojima bi se komercijalizirala proizvodnja transgenskog kukuruza, a time je zatražena i zabrana predostrožnosti takvim odobrenjima. U Campecheu i Yucatanu, organizacije pčelara i domorodačkih plemena, ishodili su još dvije zabrane transgenske soje radi sigurnosti.

Sve više zahtjeva za GM eksperimentalnu sjetvu

U 2014., Nacionalna služba za zdravlje, kvalitetu i sigurnost agroproizvoda primila je četiri aplikacije od biotehnološke industrije za eksperimentalnu sjetvu na približno 10 hektara. 30 zahtjeva je bilo za pilot projekte koji uključuju eksperimentalnu i komercijalnu sjetvu GM pamuka na 1,18 milijuna hektara, jedan za grah, pet za pšenicu, tri za limun i jedna za soju.

Za ljude u lokalnim zajednicama, Papina poruka je vrlo važna.

Foto: pixabay.com