• Europski parlament
  • 12.03.2019. 14:40
  • Strasbourg

I Europski parlament se slaže: stop nepoštenim trgovačkim praksama u poljoprivredi!

Posljednja anketa u kojoj su sudjelovali poljoprivredni proizvođači i zadruge, pokazala je da se šteta prouzročena nepoštenim trgovačkim praksama procjenjuje na više od 10 milijardi eura godišnje na EU razini, upozorila je M. Petir.

Foto: Bigstockphoto/TeroVesalainen
  • 314
  • 21
  • 0

Europski je parlament na svojoj današnjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržao postignuti dogovor u Trijalogu o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe hranom.

Cilj je ovoga prijedloga ograničiti nepoštene trgovačke prakse pri čemu nova Direktiva izrijekom zabranjuje 16 praksi u odnosima između dobavljača (poljoprivrednika) i otkupljivača (kupaca) od kojih je dio potpuno zabranjen, a dio zabranjen ako nisu prethodno ugovorene između dobavljača i otkupljivača. Ovo će održati stabilnost tržišta, povećati primanja poljoprivrednih proizvođača, te poboljšati konkurenciju u poljoprivredi, priopćeno je iz ureda europarlamentarke Marijane Petir

Šteta se procjenjuje na više od 10 milijardi eura godišnje na EU razini

"Posljednja anketa u kojoj su sudjelovali poljoprivredni proizvođači i zadruge provedena na temelju šire definicije nepoštenih trgovačkih praksi, pokazala je da se šteta prouzročena nepoštenim trgovačkim praksama procjenjuje na više od 10 milijardi eura godišnje na EU razini. Upravo nepoštenu trgovačku praksu mladi navode kao jednu od glavnih prepreka za bavljenje poljoprivredom. Ukoliko se taj problem uskoro ne riješi,  budućnost poljoprivrede i opskrbe hranom biti će dovedena u pitanje“, upozorila je Petir. 

Sve bliži cilju: Direktiva zabranjuje 16 nepoštenih trgovačkih praksi

Poljoprivrednici već sada, dodala je, rade u sektoru s najnižim prosječnim prihodima u EU zbog čega se ne osjećaju sigurnima, a uz to otkupljivači kao snažniji u cijelom lancu opskrbe hranom, različite rizike svojeg poslovanja prevaljuju na poljoprivrednike kao slabije, bilo da se radi o dugim rokovima plaćanja, uvjetima isporuka, skladištenja i prodaje na koje poljoprivrednici sami ne mogu utjecati.

"Manji subjekti u lancu opskrbe hranom podložniji su nepoštenim trgovačkim praksama jer je njihova pregovaračka snaga općenito manja u odnosu na veće subjekte u lancu. Poljoprivredni proizvođači posebno su osjetljivi na nepoštene trgovačke prakse jer njihova pregovaračka snaga često nije usporediva s pregovaračkom snagom njihovih partnera dobavljača", rekla je Petir pozdravljajući brzi dogovor postignut u Trijalogu oko ovog zakonodavnog prijedloga okarakteriziravši ga pobjedom malih nad velikima koja bi trebala olakšati život poljoprivrednicima na zajedničkom europskom tržištu. 

Republika Hrvatska, podsjeća, već je donijela Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji je na snagu stupio 2017. godine, i to upravo slijedom njezine inicijative otpočetka mandata. Kako je upozorila, sa 185.700 OPG-a, koliko ih je bilo krajem 2013. godine, pali smo na 159.191 OPG-a krajem 2017. godine, što znači da se u tom razdoblju zatvorilo 26.509 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. 

Zaustavljen je dugogodišnji negativni trend pada broja OPG-a

"Slabo korištenje EU fondova, nepoštena trgovačka praksa, nemogućnost poljoprivrednika da uđu u posjed poljoprivrednog zemljišta, nejednaki uvjeti na tržištu i dugi rokovi plaćanja, nemogućnost pristupa jeftinom kapitalu, uzeli su danak“, ističe Petir.

Upozorila je i da je prema podacima Europske komisije Hrvatska nažalost lošija u korištenju sredstava za ruralni razvoj u usporedbi s većinom drugih država članica (na 21. mjestu od 28.) a Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u primjeni je tek godinu dana, stoga se rezultati ne mogu očekivati preko noći. No, dodala je, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u 2018. godini zaustavljen je dugogodišnji negativni trend pada broja OPG-a (162.248). Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja objavilo je da je od 202 predmeta riješilo 93 predmeta, za 32 predmeta pokrenuti su upravni postupci, dok se za preostale predmete provodi utvrđivanje indicija za pokretanje postupaka.

"Prosječno trajanje postupaka u praksi 9 – 12 mjeseci je predugo“, ističe Petir koja upozorava da se prijave uglavnom podnose anonimno što znači da poljoprivrednici još uvijek osjećaju strah zbog mogućeg raskida ugovora od strane trgovaca. "Hrvatski zakon potrebno će biti uskladiti s EU direktivom kao i otkloniti nedostatke koji su se uočili u dosadašnjoj provedbi zakona, a Hrvatska može donijeti i strože standarde od onih koji su propisani na EU razini kako bi zaštitila svoje poljoprivrednike“, zaključuje se u priopćenju. 


Tagovi

Europski parlament Direktiva Nepoštene trgovačke prakse Marijana Petir


Autorica

Željka Rački-Kristić

Željka Rački-Kristić

Željka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi