Hrvatski poljoprivrednici tek 2017. ravnopravni u EU

Ako Europska unija bude inzistirala da se na hrvatsku poljoprivredu primjenjuju istovjetna pravila kao i u slučaju novih zemalja članica iz srednje i istočne Europe, Hrvatska bi se mogla naći u poziciji da više uplaćuje u europski proračun nego što iz njega dobiva.

I to bez obzira na kvalitetu projekata pripremljenih za europske fondove. Na taj rizik, kako se neslužbeno doznaje, Bruxellel je upozoren u okviru pregovora o poglavlju poljoprivreda.
Europska komisija predvidjela je da za tzv. izravna plaćanja (svojevrsne potpore poljoprivrednim gospodarstvima) Hrvatskoj bude na raspolaganju 373 milijuna eura, s time da bi u prvoj godini članstva tek jedna četvrtina tog novca dolazila iz europske blagajne. Takav je model primijenjen na nove zemlje članice koje će se s tzv. starim članicama izjednačiti tek 2013., odnosno Rumunjska i Bugarska tek 2016. godine.

Hrvatska je, međutim, prvo tražila da joj EU odmah financira 80 posto izravnih plaćanja i da se taj iznos svake godine povećava za deset posto. Kako to, prema našim informacijama, nije prošlo, Hrvatska je promijenila zahtjev i zatražila da se iz EU-blagajne od početka sufinancira 50 posto izravnih plaćanja. U tom bi slučaju EU puni iznos isplaćivao Hrvatskoj već 2017. godine, što znači da bismo već tada bili izjednačeni s ostalim članicama. Prema modelu koji nudi Bruxelles, pak, s ostatkom Unije bili bismo izjednačeni najranije 2021.

No s obzirom na to da bi se u EU s vremenom mogao promijeniti sustav izravnih plaćanja, moglo bi se čak dogoditi da hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima uopće ne bude dostupan puni iznos. S druge strane, Hrvatska riskira da u EU proračun više uplaćuje nego iz njega dobiva. I to pune dvije godine članstva. Upravo se zbog toga traži od EU-a da promijeni dosadašnju praksu i na Hrvatsku primijeni novi model.

Autor: I.Frlan / G.Galić