• Hrvatski otočni proizvodi
  • 12.11.2010.

"Hrvatski otočni proizvod": Uz malo novca, veliki rezultati

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pomaže da se proizvodi s oznakom HOP plasiraju na što većem području u Hrvatskoj, ali i na inozemnim tržištima, te stoga financijski podupire proizvođače prilikom nastupa na domaćim i inozemnim sajmovima

  • 1.550
  • 77
  • 0

U razvoj hrvatskih otoka Vlada godišnje uloži više od 1,2 milijarde kuna, od toga u projekt »Hrvatski otočni proizvod« između 350.000 i 400.000 kuna. Taj projekt započet je 2007., kako bi se otočanima pomoglo u promidžbi i plasmanu izvornih otočnih proizvoda. »S tim nevelikim sredstvima postignuti su veliki rezultati te je kroz kratko vrijeme stvoren jedan mozaik od 70 otočnih proizvođača i 168 proizvoda te pokrenute proizvodne linije na 16 otoka, uključujući i poluotok Pelješac«, rekao je Josip Borić, državni tajnik za otoke i priobalje, na svečanosti u Malinskoj u srijedu navečer prilikom dodjele oznake »Hrvatski otočni proizvod«. Tom prigodom tu oznaku dobio je 41 proizvođač za 71 proizvod, a riječ je o različitim tipovima proizvoda - od prehrambenih (vina, rakije i likeri, maslinovo ulje, sirevi, med, morska sol, riblje prerađevine, sušene rajčice, džemovi, razne slastice...) preko kozmetičkih (sapuni, ulja za tijelo...) do tekstilnih (narodne nošnje, ručnik od domaćeg platna...), zatim suvenira od bračkoga kamena, zdjela od maslinova drva, nakita od školjki... EU daje veliki značaj proizvodnji tradicionalnih proizvoda te će se spomenuti projekt nadograđivati sukladno zahtjevima Unije, kako bi hrvatski izvorni otočni proizvodi mogli konkurirati proizvodima na inozemnom tržištu. Tih je proizvoda sve je više, te bi oni vrlo skoro mogli postati značajan hrvatski izvozni brand. Borić naglašava da razvoj projekta pomaže prije svega boljoj turističkoj ponudi na našim otocima, ali i snažnijem razvoju poljoprivrede, kao i malog i srednjeg poduzetništva. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pomaže da se proizvodi s oznakom HOP plasiraju na što većem području u Hrvatskoj, ali i na inozemnim tržištima, te stoga financijski podupire proizvođače prilikom nastupa na domaćim i inozemnim sajmovima. Državni tajnik za otoke i priobalje dodao je da su mnogi od tih proizvoda već našli svoje mjesto u domaćim prodavaonicama, a sada ih se nastoji ponuditi i u bescarinskim prodavaonicama u našim zračnim lukama te ih učiniti dijelom darova u našim veleposlanstvima.

Rabljanin Josip Brna vlasnik je slastičarnice Vilma, koja proizvodi rapsku tortu te mnoge druge slatke delicije, a koji nam je napomenuo da je u planu što skorije osnivanje, uz državnu potporu, zadruge hrvatskih otočnih proizvođača koja bi imala sjedište na nekom našem slabije razvijenom otoku. Zadruga će imati u središtu Zagreba svoju kušaonicu i prodajni prostor, što će izvorne otočne proizvode još više približiti potrošačima u našem glavnom gradu, ali i brojnim turistima koji u njega dolaze tijekom cijele godine. Župan primorsko-goranski Zlatko Komadina kaže da je turizam Hrvatskoj donio puno toga dobrog, ali je istodobno djelomično krivac za zapostavljanje poljoprivrede na otocima i priobalju, od koje se ranije isključivo živjelo. »Projekt HOP pomaže da se ostvare uvjeti opstanka i ostanka na našim otocima te ukazuje na činjenicu da proizvodnja nije u kvantiteti nego u kvaliteti«, zaključio je Komadina. Krčki gradonačelnik Dario Vasilić rekao je da je projekt HOP dokaz da se i s malo novca može puno napraviti ako je pametno usmjeren. Hrvatska ima 1244 otoka, otočića, hridi i grebena, od kojih je 50 otoka naseljeno. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, na našim je otocima živjelo 124.870 stanovnika, što je za 574 osobe više nego 10 godina ranije, a Vasilić smatra da će idući popis stanovništva, u travnju 2011., pokazati porast broja stanovnika na otocima zbog poboljšanja uvjeta života i rada. Otac i sin Jadran i Anto Antunović s Pelješca već četvrtu godinu imaju obrt za proizvodnju rakija i likera, među kojima je i jedinstveni liker od divljega šipka. Jadran naglašava da je projekt HOP od velike pomoći proizvođačima poput njega, a pun je hvale za osobe u Ministarstvu mora koje vode taj projekt, jer, kako kaže, oni to rade s puno znanja i ljubavi. Inače, liker od šipka najradije kupuju Japanci i Amerikanci, dok su najbolji kupci rakija - Poljaci.

Autor: Damir Herceg


Tagovi

Hrvatski otočni proizvodi Projekt Tradicionalni proizvodi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi