Hrvatska traži veće izvozne kvote

Za šećer Hrvatska traži godišnju izvoznu kvotu od 217.429 tona - sada iznosi 180.000 tona - a za mlijeko 901.600 tona.
Od Europske komisije Hrvatska traži da iz zajedničke blagajne 2011. godine, odnosno prve godine članstva u Europskoj uniji, dobije 80 posto sredstava za poljoprivredne potpore te da se taj iznos godišnje povećava za 10 posto.
Prođe li taj zahtjev, Hrvatska će se izboriti za drukčiji tretman u odnosu na one zemlje koje su Uniji pristupile prije četiri godine, odnosno lani. Naime, nove zemlje u EU-a dobivaju potpore od 25 posto onih potpora koje imaju stare članice Unije, a koje se potom svake godine povećavaju za pet posto.
Uz to, Hrvatska traži 29 odgoda i trajnih izuzeća. Primjerice, najdulje prijelazno razdoblje traži se za jaka alkoholna pića (domaći brandy i rum), dok se za šećer traži godišnja izvozna kvota od 217.429 tona, koja sada iznosi 180.000 tona, a za mlijeko 901.600 tona. To su proizvodi čija je proizvodnja u EU ograničena kvotama.
Naime, Hrvatska u svom pregovaračkom stajalištu u poljoprivredi traži da se uvaže naše specifičnosti s obzirom na to da je prošla kroz rat i depopulaciju, što je ostavilo trajne posljedice na poljoprivredni sektor.
Hrvatska će tražiti da se pri izračunu »financijske omotnice« uzme 2007. godina za referentno razdoblje u slučaju stočarske proizvodnje te razdoblje od 2005. do 2007. godine u biljnoj proizvodnji.
Kod mlijeka Hrvatska traži i dodatnu kvotu, uzimajući u obzir restrukturiranje mliječnog sektora. Hrvatska traži da se tako utvrđena jedinstvena kvota ne raspoređuje na individualne proizvođače, čime će se izbjeći usporavanje restrukturiranja.
Hrvatska naglašava veliku važnost ruralnog razvoja u budućim mjerama poljoprivredne politike te očekivanja glede duljih prijelaznih razdoblja kod ustrojavanja proizvođačkih organizacija i poluodrživih gospodarstava te elemenata povoljnijeg sufinanciranja pojedinih mjera.
U području zaštićenih zemljopisnih oznaka i oznaka podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatska očekuje da joj se na prijelaznoj osnovi odbori upotreba oznaka zaštićenih na nacionalnoj razini. Uz to, traži da joj se odobri prijelazno razdoblje za devet izvornih proizvoda radi zaštite tih oznaka i na razini EU-a.

Uključiti i minski sumnjivo i neobrađeno zemljište

Hrvatska od Bruxellesa traži da se u poljoprivredno zemljište uključi i ono minski sumnjivo, ali i neobrađeno zemljište, što bi domaćim poljoprivrednicima trebalo donijeti više novca iz Unijina proračuna. Kad je riječ o stjecanju vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem, najdulje prijelazno razdoblje od Unije dobila je Poljska (12 godina), zatim Češka (sedam godina), dok su ostale države dobile pet godina, osim Malte, Cipra i Slovenije, koje nemaju prijelazno razdoblje nego mogućnost uvođenja zaštitnih mjera dođe li do velike prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima. Hrvatska bi i u vezi s poljoprivrednim zemljištem trebala imati dulje prijelazno razdoblje.

Pravo sadnje novih površina

U području vinogradarstva Hrvatska traži pravo sadnje, u određenom prijelaznom razdoblju, novih vinograda za proizvodnju kvalitetnih vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom u određenom uvećanom iznosu u odnosu na ukupnu površinu pod vinogradima u 2007. godini. U maslinarstvu će Hrvatska tražiti da se godina izrade ortofoto-snimaka i izrade GIS-a koristi kao referentna godina pri utvrđivanju površina koje će imati pravo na potpore iz proračuna EU-a.
Marinko Petković