Hrvatska snažno provodi pasivni nadzor: Šef EFSA-e o mjerama suzbijanja afričke svinjske kuge

Na konferenciji o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje FoodCoolTour koja je prošli tjedan održana u Osijeku, sudjelovali su brojni inozemni stručnjaci koje smo imali priliku čuti u nekoliko intervjua i osam panel rasprava.

Jedan od njih bio je i Nikolaus Kriz, izvršni direktor Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koji je prije nekoliko mjeseci preuzeo tu dužnost. Ovaj veterinarski kirurg s 30-godišnjim stažem, radio je na četiri kontinenta te analizirao rizike zoonoza, bolesti koje se prenose između divljih životinja, stoke i ljudi.

Na marginama konferencije razgovarali smo o sigurnosti hrane te mjerama za zaštitu od afričke svinjske kuge.

Štetnici, bolesti i sve ekstremnije vrijeme

Koji su trenutno najveći rizici po sigurnost hrane u EU i što EFSA poduzima u vezi s njima?

To je vrlo dobro pitanje jer rizici po sigurnost hrane u EU nisu statični, oni se prilično brzo mijenjaju, a jedan od najvećih faktora danas su klimatske promjene. Poljoprivrednici već osjećaju posljedice kao što su novi štetnici, pomicanje obrazaca bolesti i ekstremnije vrijeme. Te promjene također mogu utjecati na sigurnost hrane, povećavajući rizik od kontaminacije ili omogućujući određenim bakterijama da se lakše šire.

Mi u EFSA-i radimo na predviđanju rizika, kako bi njima upravljali rano, a ne nakon što postanu problem. Istovremeno, poznati nam izazovi i dalje su tu. Bakterije poput Salmonele, Listerije i E.Coli i dalje izazivaju epidemije diljem Europe. To su problemi koji mogu nastati od farme do prerade, pa je prevencija ključna. Zato EFSA blisko surađuje s Europskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) te pratimo trendove koji povezuju ljude, životinje i hranu. Upravo "One Health“ pristup pomaže identificirati odakle problemi počinju i kako ih zaustaviti.

Umjetna inteligencija ne zamjenjuje naše stručnjake

Još jedan veliki problem je otpornost na antimikrobne lijekove.

Za poljoprivrednike je to je usko povezano s korištenjem antibiotika u stočarstvu. Smanjenje nepotrebne upotrebe ključno je za dugoročno očuvanje učinkovitosti medicinskih tretmana, a mi pružamo podatke i smjernice koji pomažu poboljšati prakse, kao bi donijeli informirane odluke diljem EU.

Dakle, izazov je dvostruk, upravljanje postojećim rizicima uz istovremeno predviđanje novih, onih klimatski uvjetovanih. Uloga EFSA-e je pretvoriti složene podatke u jasnu, primjenjivu znanost kako bi Europa djelovala rano i u zajedništvu, te štitila potrošače u budućnosti.

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji EFSA provodi procjenu rizika?

Ona već sad mijenja način na koji EFSA radi. Počeli smo istraživati umjetnu inteligenciju (AI) prije nekoliko godina, a danas nam ona pomaže nositi se s rastućom složenošću sustava. Postoji više podataka nego ikad prije, a AI nam pomaže obraditi ih brže i učinkovitije.

U praksi to znači da može pomoći analizi znanstvenih istraživanja, revidirati podatke koje šalju tvrtke i otkriti obrasce koji bi mogli ukazivati na nove rizike. Tako možemo ranije identificirati potencijalne probleme i brže pružati savjete. Surađujemo i s državama članicama EU kako bismo poboljšali prikupljanje i dijeljenje podataka, primjerice koristeći AI za usklađivanje informacija ili kao podrška aktivnostima praćenja.

Bolji podaci dovode do boljih odluka, što koristi cijelom lancu opskrbe hranom, uključujući proizvođače.

Bitni su nam puni stolovi, kako hrane tako i ljudi

Ipak, moram naglasiti da AI ne zamjenjuje stručnjake, nego ih podržava. Znanstveno rasuđivanje i dalje je jezgra svega što EFSA radi. Naravno, to ide ruku pod ruku sa snažnim zaštitama. Uvođenje jasnih pravila osigurava transparentnost i pouzdanost, tako da se tim alatima može vjerovati.

Gledajući u budućnost, AI će biti ključni alat za praćenje novih izazova, od klimatskih promjena do rizika koji su u nastajanju. Za nas u EFSA-i, radi se o praktičnoj upotrebi inovacija kako bismo nastavili pružati čvrste, znanstveno utemeljene savjete koji podržavaju i sigurnost hrane i ljude koji je proizvode.

Nikolaus Kriz: Hrvatska snažno provodi pasivni nadzor ASK-a

Na proizvodnju hrane u Hrvatskoj utječu mnoge bolesti životinja, dok afrička svinjska kuga predstavlja najveći izazov za održivost svinjogojstva. Kako spriječiti širenje bolesti, koje su Vaše preporuke?

Afrička kuga svinja (ASK) vrlo je zarazna virusna infekcija koja uzrokuje izuzetno visoke stope smrtnosti kod zaraženih domaćih i divljih svinja, a u Hrvatskoj je od lipnja 2023. godine oko 64.000 jedinki stradalo od te bolesti. Ona ne utječe na ljude, ali uzrokuje velike socioekonomske poremećaje zbog gubitka životinja, ograničenja kretanja domaćihi divljih svinja i njihovih proizvoda te troškova mjera kontrole.

Budući da trenutno u Europi ne postoji odobrena cjepiva protiv ASK-a, mjere prevencije jedini su način za zaustavljanje širenja te smrtonosne bolesti. Rano otkrivanje kroz nadzor je ključno. Hrvatska snažno provodi pasivni nadzor, koji podrazumijeva testiranje svinja koje su pronađene mrtve ili pokazuju kliničke znakove bolesti. To je najosjetljiviji način za rano otkrivanje epidemije ASK-a i EFSA ga preporučuje.

Koliko je testiranja provedeno u Hrvatskoj?

Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je prikupljeno više od 27.000 uzoraka kroz pasivni i preko 7.000 uzoraka kroz aktivni nadzor, pri čemu je potonji uglavnom obuhvaćao zdrave domaće svinje prije premještanja iz područja visokog rizika.

Kontrola i praćenje populacija divljih svinja također igraju ključnu ulogu. Hrvatska je pojačala nadzor, posebno u pograničnim područjima sa susjednim zemljama. Sve ulovljene divlje svinje testirane su na ASK, što je gotovo 6.000 uzoraka u 2025. godini.

Kada gledamo ukupno, izbijanje ASK-a u Hrvatskoj opada, uglavnom zahvaljujući tim kombiniranim mjerama kontrole. Tijekom prve godine epidemije prijavljeno je više od 1.100 izbijanja kod domaćih svinja. Nasuprot tome, 2024. zabilježeno je samo 45 izbijanja ASK u pogođenom području. U 2025. Hrvatska je prijavila 53 izbijanja kod domaćih svinja i 255 kod divljih svinja.