Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sigurnost hrane
  • 18.02.2013.

Hrvati se jako zabrinu na upozorenja o štetnosti hrane, ali ih i ignoriraju

Incidenti poput ovoga s mlijekom se događaju, a na povlačenje robe s polica treba gledati kao na dokaz sigurnosti

  • 338
  • 16
  • 0

Hrvatska agencija za hranu (HAH) središnje je državno tijelo za procjenu sigurnosti hrane u Hrvatskoj. Osnovana je 2003., a s radom je počela 2005. sa sjedištem u Osijeku. Ravnateljica Agencije od 2008. je dr. sc. Zorica Jurković, znanstvena savjetnica biotehničkih znanosti u području prehrambene tehnologije i agronomije. Temeljna misija HAH-a je zaštita potrošača u području sigurnosti hrane, pa smo nakon problema s mlijekom o tome i razgovarali s ravnateljicom.

Kada i kako ste doznali za pojavu aflatoksina u mlijeku i što ste poduzeli?

- HAH je, kao kontakt točka u RASFF sustavu, odmah dobio informaciju o pojavi nedopuštenih količina aflatoksina u mlijeku, odnosno dobili smo rezultate analiza s povećanim razinama aflatoksina u mlijeku. Potom smo, u roku od tri sata, izradili inicijalnu procjenu rizika o mogućim štetnim posljedicama za zdravlje ljudi, o kojoj smo obavijestili Ministarstvo poljoprivrede, te je isti dan s rezultatima procjene upoznata široka javnost.

Kolika je bila opasnost tog mlijeka za zdravlje građana?

- Na osnovi dostupnih toksikoloških istraživanja i rezultata analize mlijeka s odstupanjima koncentracije aflatoksina od propisanih, mišljenje Odjela za procjenu rizika je da rizik za zdravlje nastaje tek dugotrajnim unosom u organizam.

Je li trebalo aktivirati odredbe Zakona o općoj sigurnosti proizvoda?

- Nije. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda primjenjuje se na sve proizvode koji nisu uređeni posebnim propisom. Prehrambeni proizvodi jasno su regulirani Zakonom o hrani, po čijim se odredbama i postupalo.

Iako dosad nije bilo prevelikih problema s aflatoksinom u mlijeku, na mikotoksine u orašastim plodovima često upozoravate preko europskog sustava žurnog uzbunjivanja. Bi li se zbog suše mogla preventivno pojačati kontrola mlijeka i stočne hrane?

- Na osnovi rezultata vlastitih istraživanja, prije ovog incidenta, planirali smo procjenu rizika. Unatoč svemu, incidenti se, nažalost, javljaju, a na povučenu robu s polica treba gledati kao dokaz da sustav sigurnosti funkcionira.

Koji su uopće mehanizmi kontrole sigurnosti mlijeka ‘od polja do stola’?

- Sustav ‘od polja do stola’ zamišljen je kao sustav u kojem je u svakom trenutku po principu jedan korak naprijed i jedan korak natrag moguće utvrditi je li i u kojem trenutku došlo do odstupanja od dobre proizvođačke prakse. Svaki sudionik u lancu hrane mora svojim postupcima u najvećoj mogućoj mjeri osigurati siguran proizvod za sljedeću kariku u lancu. Svi postupci koje - proizvođači, prerađivači, prodavači - predvide u dijelu svoje proizvodnje pregledani su i odobrili si ih državni inspektori, te se naknadnim nadzorom provodi provjera koliko ih se pridržavaju.

Tko njih kontrolira?

- Neovisno o samokontroli koju provode subjekti u poslovanju s hranom, na državnoj se razini provodi poseban monitoring hrane.

Analiza mlijeka u Beču potvrdila je aflatoksine, a hitni nadzor inspekcija pokazao je da ga ima u tvornicama, na farmama i u uvoznom mlijeku. Kako to komentirate?

- Mlijeko u mljekarnama, na farmama i uvozno mlijeko u kojem je utvrđena količina aflatoksina iznad dopuštene granice neće doći do polica trgovina pa potrošači mogu biti sigurni. Nema mjesta zabrinutosti potrošača i stoga što se hrana za životinje koja je utvrđena kao izvor aflatoksina u mlijeku sanira po hitnom postupku. Treba reći da je i dalje na snazi pojačan nadzor mlijeka u svim fazama, od proizvodnje do distribucije.

Kakvo je uopće stanje kvalitete i sigurnosti hrane u usporedbi s EU?

- Stanje u nas slično je zemljama EU jer zakonodavstvo usklađeno s europskim osigurava slobodu kretanja roba na globalnom tržištu. Kvaliteta je dodana vrijednost hrane koja je jednako tako regulirana brojnim pravilnicima, a najčešće je povezana s cijenom. Naš potrošač danas zna odabrati, ali bira ono što si može priuštiti.

Imate li saznanja koliko su uopće Hrvati zabrinuti oko sigurnosti hrane?

- Veliko istraživanje Hrvatske agencije za hranu provedeno 2011. pokazuje da nešto više od 50% ispitanika iskazuje zabrinutost zbog sigurnosti hrane.

Kako, prema tom istraživanju, reagiraju kada nastupi ovakva situacija nesigurnosti hrane?

- Najveći broj građana navodi da su ignorirali vijest i nisu promijenili svoje prehrambene navike! Ili su se zabrinuli, ali na kraju ništa nisu poduzeli. Tek nešto više od 20% ispitanika neko je vrijeme izbjegavalo spomenutu hranu, a neznatan postotak je trajno promijenio navike.

Što je još pokazalo vaše istraživanje ‘Percepcija građana o rizicima iz hrane’?

- Istraživanje je pokazalo da građane najviše brinu ostaci pesticida, aditivi, kvaliteta i svježina hrane, zatim GMO i ostaci antibiotika ili hormona u mesu.

Zanimljiv je i podatak da više od 70% stanovnika Hrvatske domaću hranu smatra sigurnijom od one koja dolazi iz EU. Čak je iznenađujuće jednaka razina skepticizma prisutna prema hrani koja dolazi iz EU i onoj koja dolazi iz drugih zemalja.

Po vašim informacijama, koji su najčešći problemi za sigurnost hrane u EU?

- Prema potvrđenim podacima koji stižu preko RASFF sustava, najčešći problemi vezani uz sigurnost hrane u EU su kontaminacija mikotoksinima, migracija tvari iz materijala u dodiru s hranom, prisutnost salmonele u mesu te prisutnost ili povišena koncentracija određenih kemijskih spojeva, npr. pesticida.

O kojim proizvodima iz uvoza najčešće dajete obavijesti o štetnosti i alarmirate našu javnost?

- Najzastupljenije namirnice na RASFF sustavu su: meso, riba, voće i povrće, orašasti plodovi, aromatično bilje i začini te dodaci prehrani.

Kako je regulirano pitanje prodaje i proizvodnje GM hrane u Hrvatskoj?

- RH je u potpunosti uskladila svoje propise s europskim zakonodavstvom. U skladu sa zadnjim rezultatima monitoringa iz 2011., niti u jednom uzorku nije utvrđena prisutnost GMO-a iznad dopuštenog praga (0,9%).

U HAH-u nemamo u planu projekt tajnoga kupca

U kontaktu s Nenadom Kurtovićem, predsjednikom Zajednice udruga za zaštitu potrošača, doznali smo da su zajedno s HAH-om pokušali organizirati sustav ‘tajnog kupca’ i provjere hrane iz trgovina u neovisnim laboratorijima. Kurtović kaže da niste bili zainteresirani za takvu suradnju.

- Naravno da smo u stalnom kontaktu s oba saveza udruga potrošača koja djeluju na području Hrvatske. Suradnja s potrošačima i udrugama potrošača nužna je i prijeko potrebna.

Oni imaju značajnu ulogu u sustavu sigurnosti hrane i uživaju visoku razinu povjerenja potrošača. Međutim, mi o zajedničkom projektu tajnog kupca nismo razgovarali.

Nama je rekao nešto drugo. No, imate li u planu takav ili sličan projekt?

- Mi u Hrvatskoj agenciji za hranu nemamo u planu projekt tajnog kupca.

Autor: Zlatko Šimić


Izvori

Jutarnji list


Tagovi

Sigurnost hrane Aflatoksin Prehrambeni proizvodi Mlijeko Domaća hrana

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ove godine sam posijala dosta bamije da mogu reći da ju zaista jedemo. Ubacimo ih u guste juhe, variva, a ja neki dan čak i u svoju pizzu. Istina, berem malo veće primjerke, ne onako delikatesno male, ali neka, svejedno je ukusna i potpuno... Više [+]