HPK: Sidrena cijena ne smije postati sidro za hrvatskog poljoprivrednika

Uvođenje sidrene, odnosno dodatne maloprodajne cijene može biti korisno za potrošače jer im omogućuje lakše praćenje promjena cijena i uočavanje eventualnih poskupljenja, smatra Hrvatska poljoprivredna komora (HPK). Međutim, iz Komore upozoravaju kako pritom ne treba izgubiti iz vida pitanje koliko od konačne cijene proizvoda dobiva poljoprivrednik koji je hranu proizveo.

"Cijena hrane ne počinje u trgovini. Proizvod nastaje na njivi, u staji, voćnjaku ili nekom drugom gospodarstvu, a zatim prolazi kroz otkup, preradu, distribuciju i trgovinu. Ako želimo ozbiljno razgovarati o cijeni hrane, moramo vidjeti cijeli taj put od polja do police", poručio je predsjednik HPK-a Željko Mihelić.

Za visoke cijene nisu odgovorni poljoprivrednici

Prema njegovim riječima, nova pravila o isticanju dodatne, odnosno sidrene cijene odnose se na maloprodaju, dok se za hranu kao referentna koristi cijena koja je vrijedila 2. svibnja 2025. godine. U HPK-u stoga žele pratiti hoće li eventualni pritisak na zadržavanje krajnjih cijena utjecati i na cijene koje ostvaruju proizvođači.

Mihelić pritom naglašava da Komora ne želi unaprijed optuživati trgovce, ali jednako tako ne želi dopustiti da se bez podataka odgovornost za visoke cijene hrane prebacuje na poljoprivrednike.

Primjerice, ako je proizvod s dva eura poskupio na tri eura, potrošač vidi povećanje od jednog eura. No bez podataka nije jasno gdje je taj dodatni euro nastao i kako je raspoređen između proizvođača, prerađivača, distributera i trgovca.

"Poljoprivrednik danas ne proizvodi po troškovima iz 2025. godine. On danas plaća današnje cijene goriva, gnojiva, sjemena, zaštitnih sredstava, energije, rada, stočne hrane, mehanizacije i svega ostaloga", istaknuo je Mihelić.

HPK zato traži veću transparentnost cijelog lanca opskrbe. Za ključne prehrambene proizvode, smatraju, trebalo bi pratiti cijene i troškove kroz sve faze, od proizvođača, preko otkupljivača i prerađivača, do distribucije i trgovine.

Jasniji uvid u formiranje cijena

"Poljoprivrednik ne može biti amortizer cijene hrane", poručuje Mihelić, dodajući kako Komora ne traži da država određuje zaradu pojedinih poduzetnika, već da podaci omoguće jasniji uvid u formiranje cijena.

U HPK-u ističu i kako zaštita potrošača i zaštita domaće proizvodnje ne moraju biti suprotstavljene. Ako domaći proizvođači zbog neodrživih otkupnih cijena prestanu proizvoditi, upozoravaju, potreba za hranom neće nestati, već bi se mogla dodatno povećati ovisnost o uvozu.

"Građanin ima pravo znati koliko plaća hranu, a poljoprivrednik kako nastaje cijena njegova proizvoda, dok država mora omogućiti da se taj put može vidjeti", zaključuju u HPK-u.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor