Rezultati natječaja iz 2022. još nisu poznati, ali ratarima ovih dana stižu odluke o financiranju. Nisu zadovoljni, evo zašto će mnogi odustati od izgradnje.
Mjera koja je ratare trebala spasiti od navale ukrajinskih žitarica i našem agraru osigurati nužno povećanje skladišnih kapaciteta, neslavno će propasti, ne poduzmu li se hitni koraci u Ministarstvu poljoprivrede.
Naime, u ožujku 2022. objavljen je natječaj za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava (operacija 4.1.1.), kojim je poljoprivrednicima stavljeno na raspolaganje 250 milijuna (tadašnjih) kuna za investicije u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice.
To je bio prvi i jedini natječaj za skladištenje u proteklom sedmogodišnjem programskom razdoblju, izuzev onog za skladištenje krumpira iz 2020. godine.
Ideja je bila, zbog rata u Ukrajini, omogućiti ratarima da uz 50 posto povrata novca iz Europskog fonda za ruralni razvoj, naprave vlastite skladišne kapacitete i umanje gubitak prihoda uslijed niskih cijena žitarica.
Tako su se poljoprivrednici mogli prijaviti za izgradnju i opremanje novih, ali i postojećih skladišta i sušara. Iznosi potpore bili su do maksimalnih milijun eura po korisniku, u dvije zasebne omotnice - za male i velike proizvođače.
Gotovo dvije godine od završetka tog natječaja još uvijek nema rang liste, a obrada prijava i dalje traje. Međutim, pojedini ratari iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ovih dana na svoje adrese dobivaju odluke o financiranju.
Mnogi su se obradovali poštaru, ali radost je ubrzo splasnula i pretvorila se u očaj.
Jedan od korisnika, koji je želio ostati neimenovan, dobio je odluku o odobrenju projekta izgradnje skladišta za žitarice u vrijednosti od milijun eura.
Međutim u njoj piše da svoje ulaganje mora završiti u roku od godine dana, odnosno najkasnije do 30. lipnja 2025.. Taj rok može ispoštovati samo neljudskim naporima, odnosno nikako.
Svatko tko je ikada radio neki projekt izgradnje zna da je i dvije godine kratak rok, pogotovo kada obrada natječaja traje po par godina, pa troškovnik i ponude prikupljene za vrijeme natječaja, danas u 2024. više nisu ni približno u istim gabaritima. Dapače, skočile su za duplo.
I da sutra krene s izgradnjom ovaj poljoprivrednik ne bi stigao na vrijeme udovoljiti danom roku. A gdje je još papirologija...
Iz tog razloga naš će ratar, koji obrađuje 500-njak hektara oranica u Slavoniji, odustati od projekta za koji je dobio zeleno svjetlo.
Propala mu je namjera da ubuduće žitarice čuva u silosima i prodaje kada mu se isplati, a ne kada je prisiljen. Koliko će još biti takvih?
Vjerojatno puno, jer rok od godine dana za izgradnju nitko od njih neće moći ispoštovati.
Pitate se zašto je rok za završetak projekta tako kratak? Obrazloženje leži u činjenici da Agencija za plaćanja mora do 31. prosinca 2025. isplatiti sve odobrene projekte iz Programa ruralnog razvoja, odnosno iz starog programskog razdoblja.
To je takozvano pravilo N+3, što znači da se projekti ugovoreni u prvoj godini moraju završiti i isplatiti u roku od tri iduće godine.
To i nije neki stravičan rok, kada bi se pristigle prijave brže obrađivale. Ali realno je stanje takvo da poljoprivrednici na rezultat natječaja čekaju i više od dvije godine. Pa su sada, ne svojom krivnjom, dovedeni pred svršeni čin.
Unajmili su konzultante da im naprave poslovni plan i projektnu prijavu, ishodovali dokumentaciju, dozvole i elaborate, proveli postupak nabave preko javnog portala, izgubili živce nekoliko puta učitavajući dokaze u AGRONET... Ali uzalud.
Poljoprivrednicima godinu dana za izgradnju skladišta, a administraciji dvije godine za obradu prijave.
Ne suočavaju se samo ratari s ovim problemom, jer nije riječ samo o natječaju iz operacije 4.1.1. nego i drugim natječajima iz starog programskog razdoblja.
Isto tako, nisu samo hrvatski poljoprivrednici u problemu, i u drugim je državama članicama EU frka i panika. U Bugarskoj su sve su glasniji zahtjevi da se od Europske komisije traži prolongacija navedenog roka, a njega treba potkrijepiti jakim razlozima. Spora administracija nije jedan od njih.
Ali ta "sporost“ je zapravo rezultat nedostatka strateškog planiranja (i zdrave logike) u objavi natječaja. Pa tako imamo godine u kojima se objavi svega nekoliko javnih poziva, i situacija kada je u jednoj godini otvoreno njih 28. S postojećim ljudskim potencijalima APPRRR to nije u stanju odraditi u razumnom roku.
Nekad prođu i godine između dva natječaja za najtraženije mjere poput ulaganja u poljoprivredna gospodarstva ili one za male i mlade poljoprivrednike. Nekad se novi natječaj za istu mjeru raspiše dva mjeseca nakon prvog, kao što je slučaj u Vinskoj omotnici, a javljanje na oba natječaja smatra se pokušajem dvostrukog financiranja, pa ljudi ne znaju što im je činiti.
Ali vratimo se na temu skladištenja žitarica i začinimo priču još jednim apsurdom.
Nećete vjerovati, ali u Hrvatskoj nijedna institucija ne zna koliko imamo imamo silosa za žitarice i uljarice i koji su nam kapaciteti.
Pričamo o robnim zalihama, potrebi da budemo pripremljeni za nedaj Bože situacije, a kud ćemo sa žitom - to nikog ne zanima.
Silosi u Hrvata
Kada smo prije nekoliko mjeseci upitali Ministarstvo poljoprivrede za te podatke, dobili smo odgovor da oni ne evidentiraju silose, jer nema zakona ni pravilnika koji to propisuje.
Za svoje potrebe, napisali su u odgovoru, raspolažu podacima prikupljenima temeljem anketa i javnih objava tvrtki, te im služe u interne analitičke svrhe.
Prikupljanjem podataka o silosima bavila se zajednica poduzeća za promet i preradu žitarica "Žitozajednica“, koja okuplja 70 posto domaće mlinsko-pekarske industrije. To su radili na dobrovoljnoj bazi, ali uslijed promjene regulative o zaštiti podataka, famoznog GDPR-a, te promjenama vlasništva nad kompanijama u Hrvatskoj, ni oni više to ne rade.
Prema njihovim podacima procjenjuje se da su ukupni kapaciteti za skladištenje žitarica i uljarica u Hrvatskoj oko 1,9 milijuna tona. Kapaciteti za meljavu pšenice (250 radnih dana) su oko 1,2 milijuna tona godišnje.
Pitali smo APPRRR koliko se poljoprivrednika prijavilo na natječaj 4.1.1. za izgradnju skladišnih kapaciteta za žitarice i uljarice iz 2022. godine, te koliko su odluka o financiranju do sada izdali.
U odgovoru navode da je prijavljeno 136 projekata s traženim iznosom potpore od 54,2 milijuna eura. Ugovoreno je 45 korisnika s odobrenim iznosom potpore 21,9 milijuna eura. Do sada je djelomično isplaćeno 12 korisnika u iznosu od 1,4 milijuna eura.
Podsjetimo, ukupna omotnica za natječaj je 250 milijuna kuna, odnosno 33,2 milijuna eura.
Što će biti s ostalih 91 poljoprivrednika koji su se prijavili na natječaj prije dvije godine? Hoće li završiti kao naš ratar koji je dobio odluku prije dva tjedna i shvatio da mora odustati od projekta jer ne može u godinu dana izraditi skladište, u ovom je trenutku vrlo neizvjesno.
Godinu i pol dana prije roka za isplatu u europskom proračunu leži više od 30 milijuna eura namijenjenih izgradnji skladišnih kapaciteta u Hrvatskoj.
Ne pomakne li se rok za završetak i isplatu projekata, novac koji je našim ratarima trebao omogućiti sigurniju budućnost neslavno će propasti.
Tagovi
Autorica
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Potresni prizori: U strašnim poplavama utopilo se više od 100.000 grla stoke
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Dok je ulagala milijune eura u eko proizvodnju oraha, Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
Sretan Vam praznik rada, ali i blagdan svetog Josipa Radnika
SAD gubi tržišni udio: Kina se okrenula drugim izvoznicima žitarica i uljarica
U prevrtanju traktora smrtno stradao 78-godišnjak
Ne zaboravite na sebe: Sandra Eimane o važnosti brige za mentalno zdravlje na selu
Marta Radić
prije 10 mjeseci
Pa šta je to u RH , prvo Žalac , pa ex Rimac , sad se očekuje ona ministrica kulture , pa sada i bivša ministrica poljoprivrede....same žene ...to ovi iz EU u RH samo žene biraju i s njima na optuženičku klupu...hm to je već sumnjivo.
Damir Senjan
prije 10 mjeseci
Marta Radić Ovaj neče jer je tek stigao a bilo bi ljepo vidjeti Vučkovičku da ju malo odvedu na ispovjest, jer je na papiru njen potpis.
Marta Radić
prije 10 mjeseci
Čitam u medijima afera oko fondova s tvrtkom Vajda....pa se pitam hoče li još jedan ministar poljoprivrede biti optužen u RH.
Hdz zlocinacka organizacija
prije 10 mjeseci
Ti fondovi su toliki lose postavljeni, toliko diskriminiraju prema velicini gospodarstva, mjestu gdje je opg registriran, spolu, a sve mi se cini i stranackoj pripadnosti. Za vecinu nas je to kao ona mrkva ispred konja, stalno smo blizu ali nikako da ju zagrizemo. Prijavimo se puni nade i zivimo u nadi te mjesece dok ne dobijemo odbijenicu. I onda opet ispocetka. Kako je napiso onaj covjek iz Dvora, ili smo ludi ili bas volimo poljoprivredu da smo i dalje u tome
Damir Senjan
prije 10 mjeseci
Kada netko iz agrokluba nešto pita ove iz Apprrr, neka im odmah stavi polikgraf, jer su od agencije za poljoprivredu pretvorili agenciju za laganje. Ako je netko pogledao finacijske isplate potpora u 2023 god tu u toj tablici nešto gadno neštima, ispada računovotsvo 0 bodova, i kako im još nitko nije provjerio finacijske knjige da se vidi koliko prevara imaju. Te transakcije ne mirušu na dobro. Nije mi jasna potpora prema mojoj opčini koja obrađuje 0 hektara godišnje a dobila 8800 eura potpore.
Broo Čićnerval
prije 10 mjeseci
Siguran sam da većina zna da se to radi namjerno i planski!!! Toliko promašaja i štete je nemoguće da napravi i neko dijete sa autizmom.
SASA FRANIC
prije 10 mjeseci
i birokracija tih natjecaja je vam svake pameti. raze detaljne ponude za bilo sta, a onda obradjuju po 3 godine natjecaj. pa cija ponuda moze vrediti 3 godine?? i da za to vrijeme nece biti promjena cjena ili inflacija? a onda umjesto da oni koji imaju dostup svim drzavnim institucijama sami provjere sto im treba, ne te vucibatine traza da svaki kandidat sam ide u sve urede i ishoduje za njih sve moguce potvrde. a oni i tako to sve kasnije provjeravaju.
mali poljoprivrednik
prije 10 mjeseci
Onaj tko može sam izfinancirati ima šanse da povuče 50% sredstava,a većina ostalih koji moraju ići preko banaka dobit će šipak i ako su pametni odustati će na vrijeme.Uostalom inflacija je u dvije godine uzela svoje,pa kada uračunaš povećanje troškova izgradnje i dokumentacije daleko je to od 50% povratnih sredstava.Opet će najviše iskoristit najveći igrači,a to je i bit globalizacije da onaj tko ima imat puno će sve više,a onaj tko ima malo imat će sve manje.
Marta Radić
prije 10 mjeseci
Nažalost , dolazi na naplatu..loše planiranje , bez strategije i jasnog cilja što hočemo od RH poljoprivrede, a samim tim i planiranje trošenja fondova.
osijek 2012
prije 10 mjeseci
RH se izgubila u povlacenju novaca od strane EU..i to vam je tako,nakon prethodnih 7 godina gdje ste morali ulagati ogromne novce godinu dana prije natjecaja u građevinske dozvole elaborate studije okolisa spajanje struje vode i ono glavno priloziti OBVEZUJUCA PISMA NAMJERE banke da ce vas kreditirati,placati kamatu na to jer to je ustvari odobreni kredit koji vrijedi 12mj. I onda to sve dode u nasu voljenu agenciju i stoji DVIJE A NEKI I TRI GODINE. U te tri godine ulozili ste vlastitih 10% novaca u dokumentaciju konzultante i ostalo i dobili ste NISTA. Ako ste kojim slucajem prosli dobijete rok od 10mj da sve zavrsite,njih ne zanima sto morate ponovno u banku traziti kredit sto to traje 2 mjeseca,sto tek nakon toga mozete uzeti izvodaca i uvesti u posao itd itd..i dodete do zakljucka da je bolje bilo da ste kupili kamp kucicu i bili na moru 4 mjeseca nego se s njima zajeb.vali. Po novoj intervenciji 73.10 volio bi vidjeti tko ce skupiti hrabrosti ubosti u papire 100.000€ da se prijavi po ovim katastrofalnim uvjetima. Nazalost kako mi se cini dolazi nam novih slicnih 7 godina.
Đuro Japaric
prije 10 mjeseci
TURCI su naučili Slavonce kako se gradi silos zvan AMBAR ! Dio AMBARA više nema , neki su sačuvanu za neke druge potrebe , a u AMBAR koji je sagradio moj otac , smjestiti ću nešto tritikala za perad ! A ove iz priče pitam , što će vam silosi kada NEMATE riješenu državnu a posebno ni privatnu zemlju ?