HDZ se uzda u EU-ove fondove, a Kukuriku koalicija u zadruge

I uz višestruko povećanje poljoprivrednog proračuna u posljednjih osam godina, u Hrvatskoj se za poljoprivredu iz državnog proračuna izdvaja dva i pol posto, dok taj iznos u EU-ovim zemljama iznosi sedam do osam posto, a čak je 47 posto zajedničkog EU-ova proračuna namijenjeno poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji od lani dobiva više novca nego proizvodnja hrane.

Izborni program HDZ-a pak smatra da je strateški važno da hrvatska poljoprivreda bude utemeljena na ekološkoj proizvodnji koja daje hranu vrhunske kvalitete, na temelju znanja i uz poštovanje svih standarda zaštite okoliša. No udio ekopoljoprivrede, iako raste, i dalje je simboličan u odnosu prema onoj konvencionalnoj. Ako ponovno osvoji vlast, zelenim razvojem Hrvatske HDZ namjerava obuhvatiti poljoprivredu i gospodarstvo, ali i promovirati sveopću zaštitu okoliša, gospodarenje otpadom, zaštitu voda, šuma, zraka, te prostora na kojem žive ljudi.

S druge strane Kukuriku koalicija smatra da je očita potreba za promjenom poljoprivredne politike, jer da je od osamostaljenja hrvatske države izostalo sustavno rješavanje poljoprivredne politike. Ne samo, kažu, da se nisu održavali i unapređivali zatečeni, u to doba suvremeni kapaciteti društvene poljoprivrede (poljoprivrednih kombinata), nego su oni sustavno potisnuti ili uništavani, a da nije učinjeno gotovo ništa kako bi se stvorili novi, vitalniji i tržištu prilagodljiviji gospodarski subjekti.

Istodobno, smatraju u Kukuriku koaliciji, zatečena mala seoska obiteljska gospodarstva, posebno staračka, nisu imala izgleda za opstanak, niti to imaju danas, bez izdašnije državne potpore. Posljedice su takve politike pad poljoprivredne proizvodnje ispod razine vlastitih potreba. Nadalje, smanjenje zaposlenosti u poljoprivredi, tehnološko zaostajanje, povećanje zaduženosti i nelikvidnosti poljoprivrednih proizvođača, enormni porast uvoza i pad izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, rast cijena proizvodnje i nekonkurentnosti, te zapuštanja ruralnih područja, poručuje SDP i koalicijski partneri. HDZ se međutim poziva i na skoro članstvo Hrvatske u EU. U sklopu čega je osigurano 800 milijuna eura potpore za hrvatsku poljoprivredu, čime su 50 posto uvećana vlastita sredstva. Važnu ulogu u tome trebali bi odigrati i EU-ovi fondovi koji zasad nisu bili dovoljno iskorišteni.

Primjerice, Sapard je bio iskorišten 43 posto, a od 90 milijuna eura ugovornih za Ipard iskorišteno je zasad manje od pet posto. No ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković tvrdi da jamči 100-postotnu iskoristivost Iparda.

Upravo je borba za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta međutim, posebno u Slavoniji, postala jak izborni adut HDSSB-a. Za veću domaću proizvodnji hrane, među ostalih, zauzima se i Nezavisna lista Ljube Jurčića, koja je poljoprivrednu proizvodnju uvrstila u izborni program Hrvatske ekonomske incijative. No iako je Hrvatska prema rezervama vode na petom mjestu u Europi, s natapanjem 16.000 hektara i dalje je na začelju Europe, iza Albanije. Ipak, HDZ najavljuje nastavak natapanja, s ciljem natapanja 60.000 hektara što je vrlo ambiciozno. No i dalje stoji čvrsto na stajalištu da nema privatizacije vodnih resursa, a u vodno gospodarstvo namjerava se investirati 23,5 milijardi kuna.

Kukuriku koalicija pak razvoj hrvatske poljoprivrede sagledavamo i u globalnom kretanju na svjetskom tržištu hrane. U tom kontekstu naša poljoprivreda može imati još veću ulogu pokretača regionalnoga razvoja i izvoza. Problemi s hranom u svijetu i trend rasta cijena hrane, s jedne strane, te s druge nedovoljno iskorišteni zemljišni, poljoprivredni i prehrambeno-prerađivački potencijali u Hrvatskoj, otvaraju perspektivu većeg rasta udjela poljoprivrede i prehrambene industrije u hrvatskom gospodarstvu i BDP-u.

U izbornom programu koalicije Plan 21, stoji da će svoju poljoprivrednu politiku usmjeriti na: određivanje prioriteta poljoprivrednoga sektora u skladu s raspoloživim resursima. Znatne, su još nedovoljno iskorištene poljoprivredne površine, gotovo milijun hektara i vodni resursi, te povoljni agroklimatski uvjeti, stoje zapušteni, a zemlja neobrađena.

Političke stranke valjda računaju na to da se izborni programi ionako slabo čitaju, posebno što se tiče 230.000 poljoprivrednika, pa često samo deklarativno ističu važnost poljoprivrede i ruralnog razvoja svake četiri izborne godine

Kukuriku koalicija planira poljoprivredno zemljište, šume i vode tretirati kao imovinu posebne nacionalne važnosti. Većina stranaka i koalicija se zauzima za to da se državno poljoprivredno zemljište ne privatizira nego da se daje u dugogodišnje koncesije pod povoljnim financijskim uvjetima. Kukuriku koalicija poljoprivredno zemljište namjerava zadržati u vlasništvu države i sve dužnosti gospodarenja vodama i šumama.

U skladu s praksom organiziranja poljoprivrednika u EU, Kukuriku koalicija, će podupirati preustroj u zadružni oblik povezivanja i unapređivati sustav zadrugarstva. Time će poljoprivrednici stvoriti uvjete za razvoj profitne proizvodnje, prelazak na više faze prerade i razvoj proizvodnje tipičnih autohtonih i ekoloških proizvoda te za uključivanje malih poljoprivrednika (zadrugara) u sustav PDV-a. Koalicija smatra da zadružni sustav mora od države uživati konkretne poticaje i prednosti.

Što se tiče budućnosti poljoprivrede, HSS se nije odrekao tradicionalne izborne baze na selu u izbornom programu, iako je ispred nje stavio regionalni razvoj.

HSS se poziva i na izborni program iz 2007. godine: Preporod hrvatskog sela, koji je bio vrlo ambiciozno zamišljen, ali ga HSS nije stigao ostvariti, jer je nakon dvije godine, i velikih prosvjeda mljekara u Zagrebu, izgubio Ministarstvo poljoprivrede. U tom su programu definirani ciljevi vezani uz ukupan ruralni prostor i poljoprivrednu proizvodnju, kao najvažniju gospodarsku granu tog prostora.

Autor: Marinko Petković