Najviše su ugroženi biljna proizvodnja i stočarstvo. Kod žitarica su gubici na godišnoj razini 69 milijuna tona što je, primjerice, cjelokupna proizvodnja žitarcia u Francuskoj 2021. godine.
Katastrofe tijekom posljednjih 30 godina uzrokovale su gubitke u biljnoj proizvodnji i stočarstvu u vrijednosti 3,8 trilijuna dolara, što je ekvivalent 123 milijarde dolara godišnje ili 5 posto godišnjeg globalnog bruto domaćeg proizvoda u poljoprivredi, pokazalo je izvješće "Utjecaj katastrofa na poljoprivredu i prehrambenu sigurnost", a kojega je objavila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Brojka je mogla biti i veća da su bili dostupni sustavni podaci o gubicima u podsektorima ribarstva i akvakulture te šumarstva, poručuju.
Izvješće pokazuje da gubici vezani uz glavne poljoprivredne proizvode pokazuju rastući trend. Kada je riječ o žitaricama, iznosili su prosječno 69 milijuna tona godišnje, što odgovara cjelokupnoj proizvodnji žitarica u Francuskoj 2021., a slijede ih voće i povrće te šećerna trska i repa, pri čemu je svaki blizu prosječnom gubitku od 40 milijuna tona godišnje. Za voće i povrće su pak odgovarali ukupnoj proizvodnji u tom sektoru za Japan i Vijetnam 2021.
Meso, mliječni proizvodi i jaja pokazali su prosječni procijenjeni gubitak od 16 milijuna tona godišnje, što odgovara ukupnoj proizvodnji tog sektora u Meksiku i Indiji 2021. godine.
Razlika među regijama, podregijama i skupinama zemalja je značajna, naglašavaju. Tako je Azija zabilježila daleko najveći udio u ukupnim ekonomskim gubicima. Afrika, Europa i Amerika su pokazale sličan red veličine. Međutim, gubici u Aziji iznosili su 4 posto udjela u poljoprivredi, a u Africi gotovo 8 posto. Varijabilnost je bila još veća među podregijama.
Najviše su bile ugrožene male arhipelaške države u razvoju.
Broj katastrofa porastao je sa 100 godišnje u 1970-ima na oko 400 takvih događaja godišnje diljem svijeta u posljednjih 20 godina. Ne samo da se povećavaju po učestalosti, intenzitetu i složenosti, već se očekuje i da će se njihov učinak pogoršati, budući da one koje su izazvane klimatskim promjenama pojačavaju postojeću društvenu i ekološku ranjivost.
Izvješće naglašava da ovakve opasnosti negativno utječu na više sustava i sektora. Temeljni pokretači rizika od katastrofa uključuju klimatske promjene, siromaštvo i nejednakost, rast stanovništva, probleme u zdravstvu uzrokovane pandemijama, prakse kao što su neodrživo korištenje i upravljanje tlom, oružani sukobi i degradacija okoliša.
U ekstremnim slučajevima, dolazi do raseljavanja i iseljavanja ruralnog stanovništva. Ogromne poplave izazvane abnormalnim monsunskim kišama u pakistanskoj južnoj pokrajini Sindh ilustrativan su primjer kako je kombinacija sporih i iznenadnih opasnosti izazvala raseljavanje, negativno utječući na poljoprivredno-prehrambene sustave i povećavajući prehrambenu nesigurnost.
Poljoprivrednici, posebno mali koji se bave uzgojem u kišnim uvjetima, najranjiviji su u poljoprivredno-prehrambenim sustavima i snose najveći teret. Zato im je potrebna potpora kako bi usvojili dobre prakse za smanjenje rizika na razini farme.
Izvješće ističe tri prioriteta za djelovanje: unaprjeđenje podataka i informacija o utjecajima katastrofa na sve podsektore poljoprivrede – biljnu proizvodnju, stočarstvo, ribarstvo i akvakulturu te šumarstvo; razvijanje i uključivanje više sektora i pristupa u politike i programe na svim razinama te kao treće, povećanje ulaganja u otpornost.
Tagovi
Autorica
Požar zahvatio pšenicu, rolo bale i kombajn 51-godišnjaka, u pomoć priskočili radnici Belja
Zmija progutala poljoprivrednika: Je li to doista moguće?
Stiže kritično razdoblje za voćnjake i vinograde: Evo što preporučuju stručnjaci
Norveški junak Svjetskog prvenstva Haaland već planira život na farmi nakon nogometne karijere
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Na dnu Jonskog mora pronađen 2.400 godina star brod s više od 300 amfora vina
Vrtlarenje u kvadratnim gredicama - metoda koja je potpuno promijenila pristup uzgoju hrane
Claas connect u 2026. donosi novu razinu digitalnog upravljanja poljoprivredom
U velikom požaru na farmi u Austriji uginulo 600 svinja, teško ozlijeđen vatrogasac
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+]
Hdz zlocinacka organizacija
prije 2 godine
Ovako vise ne moze. Katastrofa je previse, osiguranje dize premije jer su svake godine u minusu i na svaki moguci nacin se dovijaju da isplate sto manje. Drzava pere ruke jer financira glavninu premije i jos se prave velikodusni kad raspisu nepogodu, a ono odsteta do max 5 posto procjene. Vise preko dnevnica zarade ovi uhljebi sto idu obilaziti stete nego seljak dobije. Prodali su Croatia Osiguranje koje je nekad jedino posteno placalo jer se procjenitelji nisu bojali sto ce im nadlezni reci ako realno procijene stetu. Danas svaki koji dode u obilazak nade sto olakotnih okolnosti za osiguravajucu kucu jer je na placi kod privatnika. Kako je moguce da drzava nema fond za stete umjesto da daje ogroman novac privatnim kompanijama bez konkretnog pozitivnog rezultata za onoga kome je ta mjera namjenjena? Da li netko stoji iza seljaka i da li drzava ako radi sa privatnicima kontrolira da li su procjenjene stete realne? Naravno ljigavci nista od navedenog ne rade, bacaju milijune i tjeraju selo i poljoprivrednu proizvodnju u propast na jos jedan nacin
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Ovi njihovi prioriteti su obične nebuloze,pa to je smiješno za čitati,ništa konkretno.Što se tiče katastrofa,tuča nas redovno unakazuje svake godine,a jedino vladino riješenje je da se osigurate.Osiguranje ucjenjuje voćare,jer im neće osigurati voćnjake do travnja,a premije su otišle u nebo da ljudi više ne mogu niti osigurati.Prošle godine ljudi osigurali od suše,premija pozamašna i dobili 3% odštete.Oni koji imaju veće površine su tužili i dobili prvostupanjsku presudu na 50%,a svi ostali mali dobili šipak.Ove godine nas pomela oluja na istoku Slavonije i ajde tješim se, barem sam osigurao usjeve,iako je premija bila duplo uvećana i iznos pozamašan.Osiguranje je napravljeno na iznose kojie su mi ponudili i sada kada treba isplatiti odštetu više ne priznaju ugovorene cijene,već hoće isplatiti po trenutnim tržišnim cijenama.Na pitanje o ugovorenim cijenama i skupo plaćenim premijama sada nude povrat dijela premije.Zamislite vi muljatore,godinama ugovaraju cijene i uzimaju pozamašne premije,a kada dođe do štete umanjuju iznose i tko se pobuni hoće mu vratiti premije.Već sam bio kod odvjetnika i u dogovoramo se da napravimo zajedničku tužbu,a mislim da bi moglo stići i do OLAF-a,jer uzimaju 70% premije od EU.Ako nema štete fino zadrže veću premiju,a u slučaju štete vratit će dio premije,da mogu isplatiti manju štetu.Rade kako hoće,jer imaju prešutnu podršku politike,ali neće im ovaj put proći olako...
Damir Senjan
prije 2 godine
Đuro Japaric Sve ovo stoji što si napisao, ima tu još nešto, koliko te košta sada oranje ovakvoga polja. Dva dana veslanja na 3 hektara 90 litara goriva, zemlja odozgo po dva prsta sklizava, na 30 cm dubine ubi bože i mučenje traktora, 25 cm dobina kako tako, ostaje 20-25 cm dubina brazde uz promjene na plugu i samobruseči lemeši ajde bar sam na tim lemešima pred božič uštedio 200 hrk po komadu, božična akcija 😂. Idemo sutra dalje u oranje ali samo nizbrdo, i ako neče ko danas zrnati snijeg i kiša ta ti pokvare dan. Vidiš na selu nema ni nedjelje slobodne a to u Hrvatskom kokošincu neznaju, i još smo za njih neka neobrazovana šačica jada.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Katastrofa je počela raspadom SKH i osnivanjem HDZ i SDP , to nas košta sa preko 1 milijun manje stanovnika , sa ubrzanjem izumiranja sela i gradova , sa ulaskom u EU sa poljoprivredom koja je u seljačkom sektoru uglavnom za muzej ! Za male koji žive isključivo od poljoprivrede u RH a već su u godinama rješenje je odlazak u raj jer odlaskom u mirovinu biti će najsiromašniji dio stanovnika ! Neće moći modernizirati ni svinjce po uvjetima ministrice Vučković , to znači da si neće moći proizvesti ni dio hrane , a ja iako imam mogućnost kao penzioner ne mogu za sada kupiti bravce ! Tritikal je bio odličan , skuplje kombajniranje od prinosa ! Ali supruga ima nesilice i tovi piliće kao i nekoliko STOTINA vrabaca koji se hrane ! Donijeli su dokaz da nisu ZARAŽENI od ptičje gripe ! Poneki nastrada od mačaka , ali i to je dio prirode , kao što su i SVE GORI KLIMATSKI UVJETI i sve gora POLJOPRIVREDNA politika EU u raspadanju !
Damir Senjan
prije 2 godine
Zaboravio sam kometirati sliku u članku, kome je ova parcela u crvenom agencija za plačenje nemože to priznati razlog da zbog toga djelatnost nije obaljena. Pa sad računaj zašto mnogi nisu dobili isplačene potpore 15.11
Damir Senjan
prije 2 godine
Kad pogledaš što što je voda, tuča ove godine odnjela velikom broju poljodjelaca a nama koima nije pa imali da poženjemo u jednom klasu tri ili četri zrna pa od ostalih kultura rezultat je izjednačen 1:1. Dio Hrvatske je plakao jer nema što kositi ili brati a drugi dio Hrvatske poslije košnje je plakao jer ono što je ubrao za to nije dobio ništa, niti da troškove pokrije. Dok ti država priznaje maksimalni trošak u poljoprivredi do 85% prema manje, u principu oni to svedu uvjek na 75%.