Grijanje na sojinu slamu, drva ili ugljen?

Kako ćemo se i po kojim cijenama grijati ove zime veliko je pitanje koje muči sve. Tijekom ljetnih mjeseci mnogi su se preznojavali od visokih temperatura, ali i od pomisli da treba osigurati ogrjev. Drva ili pelet, struja ili plin pitaju se mnogi računajući moguću potrošnju, ali i dobro znajući - što god odlučili koštat će ih puno više nego prethodne godine.

I dok su jedni davno nabavili drva, za čiju kupovinu je uglavnom potrebna gotovina, drugi još uvijek traže svoju najpovoljniju računicu - kako se grijati, a ne potrošiti brdo novca.

Grijanje na biomasu

U potrazi za jeftinim rješenjima u seoskim sredinama pojedini prakticiraju grijanje na biomasu, a kako kažu to je praktično i primamljivo jer štedi kućni budžet.

Žarko Ubović iz Mladenova u susjednoj Srbiji već šest godina grije se na sojinu slamu. Na svojim parcelama sije soju i nakon žetve balira ostatke i koristi ih za loženje te tvrdi da ukoliko zamijenite staru peć na drva kotlom na biomasu uštede su sigurno do 50 posto.

Kaže da spremi oko 1.000 bala slame, stavi ih pod krov da ne kisnu i ostanu suhe, jer u suprotnom bude problem pri njezinu sagorijevanju.

Na početku i kraju sezone loženja tijekom prijelaznog perioda naloži samo jednu balu dnevno i to je dovoljno da u prostorijama kuće bude ugodna temperatura. Kada je napolju hladno potroši dnevno oko 10 bala sojine slame, a na taj način grije i vodu u bojleru.

"Svaka tri sata odlazim do prostorije gdje je kotao i ložim, nije mi to naporno, to je zimski period i nemam obaveza na njivi. Čišćenje i održavanje je jednostavno kao i paljenje kotla", kaže Ubović i dodaje da je njegov jedini trošak s obzirom da ima svoj traktor i prešu, nekoliko pakiranja konopa, gorivo, radnici za utovar i istovar. Nekoliko dana mu je potrebno da obavi ovaj posao, ispreša sojinu slamu i tako spremi ogrjev za sezonu.

"Pelet je odličan ogrjev, ali je preskup, a meni nije teško nakon žetve soje sve pripremiti i tako uštediti najmanje 500 eura", kaže. 

Drva znatno poskupjela

Mitar Milišić iz Mladenova grije se na drva i kaže da i ih je najbolje nabaviti tijekom ljeta, narezati, iscijepati kako bi se dobro prosušila, jer suha cjepanica bolje gori i grije.

"Kupio sam 10 kubičnih metara bagrema. Kad dodam troškove rezanja i cijepanja jasno se vidi da je ogrjev znatno skuplji nego prošle godine. Na isporuku sam čekao oko mjesec dana obzirom da je potražnja bila velika. Nadam se da će ovo biti dovoljno", kaže Milišić.

Grijanje i kuće i plastenika

Povrćar iz Čelareva Dragan Lukić svake godine kupuje ugljen i drva. U prosjeku potroši 10 kubika drva i osam tona ugljena. Toliko je spremio i za narednu zimu i nada se da neće biti ekstremno hladna.

"Osim što grijem kuću, ogrjev mi je potreban i za dva plastenika površine 700 kvadratnih metara. Proizvodnja rasada je veliki, ozbiljan posao i ništa se ne smije prepustiti slučaju pa ni grijanje", kaže i napominje da već početkom siječnja započinje ovaj posao, a odmah nakon sjetve sjemena temperatura u plasteniku tijekom dana treba biti 20 do 25 stupnjeva, u noćnim satima od 12 do 15.

Kad su temperature niske plastenik dogrijava kaloriferom te u tom periodu ima uvećane troškove za struju.