Građani ne smiju znati jedu li zaraženo meso?

Četiri velike pošiljke mliječnih proizvoda i mesa peradi iz BiH, namijenjene policama hrvatskih trgovina, »pale« su do sada na ovogodišnjim inspekcijskim pregledima na granici s BiH. Riječ je o tri pošiljke mliječnih proizvoda i jednoj pošiljci mesa peradi, prema neslužbenim informacijama, zaraženog salmonelom.

Ministarstvo poljoprivrede ovu je informaciju potvrdilo našem listu, ali su ostale informacije, o tome na što su nalazi bili pozitivni, iz kojih su objekata u BiH ti proizvodi dolazili, i ostale - hrvatskim potrošačima ostale uskraćene, ili su pak proglašene »poslovnom tajnom«.

Tajni popis tvrtki

Konkretno, od Ministarstva smo zatražili odgovor na pitanje mogu li hrvatskim potrošačima jamčiti da ništa od zaraženog prije ili poslije loših inspekcijskih nalaza već nije ušlo u hrvatske trgovine. Dodatno, zatražili smo i odgovor na pitanje je li distribucija tih proizvoda trajno zabranjena. Na sva se ta, i ostala pitanja, Ministarstvo poljoprivrede potpuno oglušilo, smatrajući, očigledno, da javnost odgovore nije zaslužila znati, dok je na pitanje o konkretnim proizvođačima našem listu odgovorilo kako je riječ o »poslovnoj tajni«.

Neodgovoreno je ostalo i pitanje dolaze li zdravstveno neispravni bosanski proizvodi iz tamošnjih tvrtki koje nemaju EU certifikat za izvoz, kakav je obavezan za naše, hrvatske kompanije.

Kako smo pisali u kolovozu, podsjetimo, od ukupno 103 objekta za proizvodnju mesa, mlijeka i njihovih prerađevina, kao i ribljih proizvoda u Srbiji i BiH, iz kojih Hrvatska kontinuirano uvozi te proizvode, samo ih pet ima odobrenje EU-a za izvoz u zemlje Unije. Popis tih tvrtki, u posjedu našeg lista, za Ministarstvo poljoprivrede također je poslovna tajna, kao i nalazi naših inspekcijskih nadzora u tim tvrtkama. Tajni popis pokazuje da je velika većina tvrtki u Srbiji i BiH, njih 98 od 103, odobrenje za izvoz u Hrvatsku dobivala, i dobija, ne zato što zadovoljava EU kriterije, već temeljem diskrecijskog prava naših ministara poljoprivrede, kontinuirano od 2004. godine naovamo. Istovremeno, u Srbiji i BiH ima drugih, od strane EU certificiranih objekata, iz kojih mi ne uvozimo ništa. Iz BiH uvozimo iz 67 objekata, od kojih licencu EU-a imaju samo dva, dok je ostale izabrao neki od dosadašnjih ministara poljoprivrede.

Pojačani pregled

Hrvatska granična inspekcija ove je godine uzorkovala 51 pošiljku proizvoda životinjskog porijekla iz BiH, uglavnom mliječne proizvode, meso peradi i proizvode od mesa.

Neusklađenost je utvrđena, stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede, kod tri pošiljke mliječnih proizvoda i jedne pošiljke rashlađenog mesa peradi. U slučaju pozitivnog nalaza, pojašnjavaju, provode se pojačani pregledi na način da se uzorkuje deset slijedećih pošiljaka proizvoda istog podrijetla. Tek kad se za tih deset pošiljaka dobije negativan rezultat, dozvoljava se daljnji uvoz proizvoda iz tog objekta, a ukoliko se tijekom pojačanog pregleda utvrde najmanje tri nepovoljna, pozitivna rezultata, zabranjuje se uvoz proizvoda iz tog objekta.

U slučaju mesa peradi koje je palo na prvom uzorkovanju, odgovara Ministarstvo, pojačani je pregled završio s deset uzastopnih negativnih rezultata laboratorijske pretrage, a za tri pošiljke mliječnih proizvoda pojačani su pregledi, opet, završili s pozitivnim rezultatom pa su te pošiljke, po odluci uvoznika, vraćene proizvođaču, odnosno, navodi se, »neškodljivo uklonjene«.

Nikakvog jamstva

Iz odgovora Ministarstva nije poznato, međutim, je li uvoz tih mliječnih proizvoda u Hrvatsku trajno zabranjen, budući da su i revizijski pregledi dali loše rezultate, i može li nam se jamčiti da zdravstveno neispravni proizvodi nisu, odnosno ne završavaju u prodaji.

Preračunato, ove je godine na graničnom uzorkovanju palo osam posto uzorkovanih proizvoda iz BiH. Čijih konkretno, odnosno kojih proizvođača, za hrvatsku je javnost poslovna tajna, kao i odgovor na pitanje da li se proizvodi koji »padaju« na inspekcijskom pregledu i vraćaju proizvođaču, garantirano »neškodljivo uklanjaju«, kako to navode u Ministarstvu. Ili ipak postoji mogućnost da se termički ponovno obrađuju i zatim prerađuju u neki drugi proizvod?

Autor: Bojana Mrvoš Pavić