Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nesigurna hrana koja sadrži bakterije, viruse, parazite ili kemijske kontaminante uzrokuje više od 200 bolesti.
U povodu Svjetskog dana sigurnosti hrane, koji je obilježen jučer, 7. lipnja, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) podsjetile su na važnost sigurnosti hrane kao ključnog čimbenika u zaštiti zdravlja i prevenciji bolesti.
Ovogodišnja tema "Od tereta do rješenja - sigurna hrana svugdje” stavila je naglasak na činjenicu da bolesti koje se prenose hranom predstavljaju značajan javnozdravstveni, ali i društveno-ekonomski problem koji se može smanjiti primjenom znanstveno utemeljenih rješenja, edukacijom i odgovornim postupanjem u svim fazama prehrambenog lanca.
Kako je istaknuto, razumijevanje opsega tereta bolesti prenosivih hranom omogućuje državama, industriji i potrošačima poduzimanje učinkovitijih i ciljanih mjera. Podaci o opterećenju zdravstvenog sustava pomažu u oblikovanju politika temeljenih na dokazima, razvoju intervencija te boljoj raspodjeli resursa, dok prehrambena industrija i pojedinci na temelju tih informacija mogu prilagoditi svoje prakse i odluke.
U pojednostavljuje pravila o sigurnosti hrane: Na terenu se čuju drugačiji tonovi?
Naglašeno je i kako su zdravstveni podaci ključni za razumijevanje veličine i distribucije rizika te da njihova primjena omogućuje sustavniji pristup smanjenju učestalosti bolesti koje se prenose hranom.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nesigurna hrana koja sadrži bakterije, viruse, parazite ili kemijske kontaminante uzrokuje više od 200 bolesti. Procjenjuje se da svake godine oko 600 milijuna ljudi, gotovo svaka deseta osoba u svijetu, oboli nakon konzumacije kontaminirane hrane, dok oko 420.000 ljudi godišnje umre. Djeca mlađa od pet godina čine oko 40 posto svih oboljelih, a svake godine oko 125.000 djece izgubi život.
Stručnjaci pritom upozoravaju da se, iako se rizici često vežu uz proizvodnju i distribuciju hrane, značajan dio prevencije odvija upravo u kućanstvima. Nepravilno rukovanje hranom, nedovoljna termička obrada, neadekvatno skladištenje te križna kontaminacija i dalje su česti uzroci infekcija.
Najčešći uzročnici bolesti u Europskoj uniji su bakterije roda Campylobacter i Salmonella, a izvori zaraze najčešće su meso, osobito nedovoljno termički obrađena piletina, nepasterizirano mlijeko i jaja.
U sklopu informativnih aktivnosti, HAPIH i EFSA podsjetili su da se rizici mogu značajno smanjiti jednostavnim mjerama u svakodnevnoj pripremi hrane - pranjem ruku, čišćenjem površina i pribora, odvajanjem sirovih i gotovih namirnica, temeljitom termičkom obradom te pravilnim čuvanjem lako kvarljivih namirnica.
Tagovi
Autor
Partner
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Ulica kardinala Alojzija Stepinca 17,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 275 200,
e-mail: hapih@hapih.hr
web: https://www.hapih.hr