GMO - uvjet ulaska Srbije i BiH u EU

Poznato je da Srbija i Bosna i Hercegovina, na svom putu u Europsku uniju moraju postati i članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO). To i ne bi bio neki problem da ne moraju barem donekle, dopustiti i genetski modificiranu hranu (GMO).

Srbija i Bosna i Hercegovina su jedne od rijetkih zemalja svijeta koje još uvijek nisu članice Svjetske trgovinske organizacije pa se shodno tome ne mogu potpuno integrirati u sustav međunarodne trgovine, jer je članstvo u organizaciji i formalna pretpostavka za pristup Europskoj uniji.

Beogradu je iz Bruxellesa preporučeno da što prije uskladi i svoje zakonodavstvo kada je riječ o trgovini i prometu genetski modificiranim organizmima, u skladu s europskim propisima. No, to nailazi na žestok otpor građana Srbije. Zbog zaštite potrošača i tržišta u Srbiji, srpski ministri morat će dobro razmisliti o tom pothvatu. Kažu kako će uz precizne regulative i uz pretpostavku sigurnog zdravlja građana, morati na neki način izmijeniti zakone, kako bi ih uskladili s EU, no to neće značiti nekontrolirani unos takve hrane i ugrožavanje sigurnosti potrošača.

Iako ne postoji znanstveni nalaz koji kaže da konzumiranje GMO hrane izaziva oboljenja ili smrt, postoji rizik, a dokazan je utjecaj na neke parametre u krvi i funkciji jetre. Za sada postoje samo indikacije potencijalnog rizika, ali iako ne znamo dovoljno o tome, znamo sdovljno da budemo oprezni.

Ali i bez takvih znanstvenih dokaza, među potrošačima u Europskoj uniji postoji također golem otpor prema proizvodima koji u svom sastavu imaju genetski modificirane organizme. Zato najvažniji europski trgovački lanci tvrde kako uopće nemaju u ponudi takve proizvode, ili se u specifikaciji nekih proizvoda, sitnim slovima, ipak priznaje nazočnost takvih tvari.

Međutim, iz ovakvog označavanja su izuzeti meso, mlijeko i jaja životinja koje se danas, bar djelomično, hrane genetski modificiranom hranom, prvenstveno sojom koja u Europu stiže iz Sjeverne i Južne Amerike. Ni u Europskoj uniji nema mnogo prijatelja genetski modificiranih biljaka i životinja. Jedina modificirana biljka čiji je uzgoj uopće dozvoljen jest jedna sorta kukuruza, ali čak i taj kukuruz je zabranilo devet zemalja. No, međunarodni biokemijski koncerni ne gube nadu. Na listi čekanja odobrenja za uvoz u Europsku uniju je 11 genetski modificiranih vrsta i novih 46 proizvoda za prehranu ljudi i životinja koji u sebi imaju genetski modificirane organizme.

Foto: freepik.com