Zalihe žitarica na globalnoj razini dodatno su povećane te bi do kraja sezone 2026. mogle dosegnuti rekordnih 951,5 milijuna tona, što je čak 9,2 posto više nego godinu ranije.
Najnovije procjene Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pokazuju da globalna proizvodnja žitarica u 2025. godini ostaje na visokoj razini, iako rast troškova i geopolitičke napetosti stvaraju dodatnu neizvjesnost za nadolazeće razdoblje.
Prema FAO-u, svjetska proizvodnja žitarica u 2025. godini procjenjuje se na 3,036 milijardi tona, što predstavlja povećanje od 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Rast proizvodnje uglavnom je rezultat novih službenih podataka o većim prinosima pšenice u središnjoj Aziji te kukuruza u Indiji. Kod riže su promjene minimalne, pa se i dalje očekuje rast od oko 2 posto, na rekordnih 563,3 milijuna tona u sezoni 2025./2026. Glavni pokretači tog rasta ostaju zemlje poput Bangladeša, Brazila, Kine, Indije i Indonezije.
Istodobno, svjetska potrošnja žitarica u sezoni 2025./2026. procjenjuje se na 2,945 milijardi tona, što je povećanje od 2,4 posto na godišnjoj razini. Posebno se ističe rast potrošnje kukuruza, koji se sve više koristi u stočnoj hrani, dok se kod riže očekuje nova rekordna razina potrošnje, potaknuta prvenstveno upotrebno u prehrani, ali i industrijskim sektorom, uključujući proizvodnju etanola u Indiji.
Zalihe žitarica na globalnoj razini dodatno su povećane te bi do kraja sezone 2026. mogle dosegnuti rekordnih 951,5 milijuna tona, što je čak 9,2 posto više nego godinu ranije.
Omjer zaliha i potrošnje procjenjuje se na 32,2 posto, što upućuje na relativno stabilnu opskrbu tržišta. Zalihe riže također rastu i očekuje se da će dosegnuti povijesni maksimum od 219,3 milijuna tona.
Cijene pšenice i kukuruza rastu: Evo što stoji iza skoka i što očekivati
Globalna trgovina žitaricama u sezoni 2025./2026. procjenjuje se na 505,3 milijuna tona, uz blagi rast u odnosu na ranije prognoze. Povećanu trgovinsku aktivnost potaknula je, među ostalim, pojačana kupnja pšenice i ječma od strane Irana, dok izvoz iz Argentine i Kazahstana bilježi rast.
S druge strane, trgovina rižom u 2026. godini mogla bi blago pasti u odnosu na rekordnu 2025. godinu.
Kada je riječ o proizvodnji pšenice u 2026. godini, izgledi su i dalje povoljni, iako se očekuje blagi pad na oko 820 milijuna tona, što je 1,7 posto manje nego prethodne godine, ali i dalje iznad petogodišnjeg prosjeka. Međutim, eskalacija sukoba na Bliskom istoku dodatno povećava troškove energije i gnojiva te remeti opskrbne lance, što unosi neizvjesnost u proizvodne planove, osobito za proljetne usjeve i sjetvu na južnoj hemisferi.
Rastući troškovi , uz stagnaciju ili pad cijena poljoprivrednih proizvoda, mogli bi utjecati i na odluke poljoprivrednika o sjetvi u 2026. godini. Posebno se to odnosi na kukuruz, gdje bi dio proizvođača mogao prijeći na kulture koje zahtijevaju manje ulaganja u gnojiva.
Za milijun hektara smanjuju površine pod kukuruzom u 2026.: Čega će više sijati američki farmeri?
U Europskoj uniji očekuje se blago smanjenje proizvodnje pšenice na oko 137 milijuna tona, ponajviše zbog manjih zasijanih površina i normalizacije prinosa nakon iznadprosječne prošle godine. S druge strane, povoljni vremenski uvjeti i dalje podržavaju stabilne prinose u većem dijelu Europe, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje se očekuje rast.
U Sjedinjenim Američkim Državama također se predviđa pad proizvodnje pšenice, dok bi u Kanadi ona mogla blago pasti uz stabilne površine. Nasuprot tome, Indija bi mogla ostvariti rekordnu proizvodnju pšenice od oko 120 milijuna tona zahvaljujući velikim zasijanim površinama i dobrim uvjetima za rast.
U Južnoj Americi i Africi izgledi za proizvodnju kukuruza ostaju pozitivni. Brazil i Argentina očekuju iznadprosječne prinose, dok bi u Južnoafričkoj Republici ona mogla nadmašiti petogodišnji prosjek, unatoč blagom godišnjem padu.
Tagovi
Autor
Požar zahvatio pšenicu, rolo bale i kombajn 51-godišnjaka, u pomoć priskočili radnici Belja
Zmija progutala poljoprivrednika: Je li to doista moguće?
Stiže kritično razdoblje za voćnjake i vinograde: Evo što preporučuju stručnjaci
Norveški junak Svjetskog prvenstva Haaland već planira život na farmi nakon nogometne karijere
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Claas connect u 2026. donosi novu razinu digitalnog upravljanja poljoprivredom
U velikom požaru na farmi u Austriji uginulo 600 svinja, teško ozlijeđen vatrogasac
Lažiranjem uzmeš potpore pa vratiš novce i nikom ništa?! EPPO ne prihvaća odluku grčkog suda
Na malenom brijegu, usred vinograda - marihuana
SASA FRANIC
prije 3 mjeseca
treba znati da su prije ogromne kolicice zitarica radjene vecinom u SAD-Kanada i Europa. a npr. tupe komunjre u SSSR su gladovali i nisu bili u stanju ni za sebe proizvesti, sa svojom nasranom planskom poljoprivredom. ali sada ima jos dodatnih puno zemalja s ogromnim povrsinama koja su pocele proizvoditi ogromne kolicine zitarica. tako da ce ih biti i vise nego dovoljno u svijetu. sto bi ja naravio da sam na mejstu EU, ukonio bi slobodnu trgovinu za hranu, i proizvodio dovoljno za sebe. a kako EU moze proizvesti puno vise nego samo za sebe, to treba kao i za npr. plon, samo dugorocni ugovor o isporuci, nikakve burze, pa tko hoce neka potpise ugovor. ako takvih nema, onda smanjiti povrsine ili raditi vise EKO i kvalitetno za sebe. a dok su te hrane bazirane na zitaricama i ugljikohidratu jeftine, i dalje je veliki problem naci bjelancevinu za prehranu, to je preskupo, meso, sir, jaja, i sl... Visak zitarica iz EU treba svakako preusmjeriti na proizvodnju hrane bazirane na bjelancevini. to je puno zdravija hrana i potrebnija, posebno za one koji se fizicki trose svaki dan, rad, vjezba itd. itd. doci do dovoljno bjelancevine svaki dan je kao doci do zlata.
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Bitno je da KRIMINALNA PRGANIZACIJA u rh > potiče > proizvodnju ! KRIMINALAC ide da se preko 200 000 ha radi bez poticaja , isti KRŠI izmjene Zakona za državnu zemlju iz 2022 , članak 55 , stavak 9 , brišu žive u KATASTRU a upisuju UMRLE , to je model DRUGOG KRIMINALCA i DGU , istječu nam POTVREDE za obradu POHRVAĆENE zemlje na 1 godinu , PUNIM GASOM rastu SVI ULAZNI TRPŠKOVI ! BITNO je da smo kao u SJEVERNOJ KOREJI PRISILNI ČLANOVI neke HPK , pokraj koje MAFIJA u Ne hrvatskom saboru , Ne hrvatskoj vladi , i štetočinja Milanović , PUNIM GASOM UNIŠTAVAJU OPG I RURALNI PROSTOR !
mali poljoprivrednik
prije 3 mjeseca
Seljaci su premali za preradu,jer financijski jedva držimo nos iznad vode.Opet veliki,koji imaju sredstava,nisu zainteresirani za prefadu,jer su lakši i brži novci na uvozu.
slobodan rajić
prije 3 mjeseca
Gospođo Majo, molim sam da malo propratite sve te potpore u preradbene kapacitete i kako će završiti, kome ide lova, kakvi su efekti, prerađene količine , tko su direktori ako se otvore novi mlinovi, to će biti zanimljivo štivo.
Marko Zecevic
prije 3 mjeseca
Poštovana, o toj svijesti i volji hrvatskog naroda svjedoči činjenica, da se domaća roba gotovo uopće ne traži jer se kupuje jeftinija, kvaliteta nije bitna. Najljepši primjer toga je trg.lanci kad odete na voće i povrće kao u turističkoj agenciji samo treba izabrati destinaciju, ali hrvatske nema. U prošlosti se ta proizvodnja devastirala, a čini mi se i u budućnosti će. Dok se bacaju spinovi o raspolaganju državnom zemljom jer to je jedina tema gdje se svi pale, uvoz nekontrolirano o cvjeta iz trećih zemalja.
TinkiVinki
prije 3 mjeseca
Da,šta reč ništa sve več ispričano! Opet svi znaju šta poljoprivrednici trebaju, žalosno?
Maja Celing Celić
prije 3 mjeseca
Marta, slažem se potpuno, posebno s time da ljude treba naučiti da kupuju domaće.
Marta Radić
prije 3 mjeseca
Poštovana , uvažavajući činjenicu da svaka dodana vrijednost stvara sliku napredka...no iz iskustva Vam govorim da nije to crno bijeli svjet. Hrvatsko tržište je iznimno malo , te proizvoditi za HR tržište po mojem mišljenju je ogromni rizik. Uvoz je ogroman i tu se slažem..te sigurno da hrpu toga možemo sami proizvesti , no moramo kupce u HR naučiti da kupuji Hrvatsko ...tada ima smisla...ako finaliziramo proizvod , a nismo konkurentni s cijenom..sve ode u zaborav.. Negdje prije čitam kako je propala..mljekara ,sirana u Virovitičkoj županiji..a puno toga obečavalo...na kraju ni krava gotovo nema u toj županiji.
Maja Celing Celić
prije 3 mjeseca
A udruživanje vas ratara pa prerada? Evo, u Osječko-baranjskoj županiji kreću potpore u za preradbene kapacitete. Stvarno je velika šteta da naša kvalitetna pšenica završava na tuđim tržištima i onda se nama vraća u obliku tjestenina, kruha, peciva... https://www.agroklub.com/ratarstvo/jacaju-mlinski-sektor-predstavljen-program-potpora-za-preradbene-kapacitete/109737/
Marko Zecevic
prije 3 mjeseca
Marta baš tako i s nikad većim grčem krečem u novu sezonu, jer se upravo dešava ono čega sam se pribojavao. Troškovi rastu, a cijena proizvoda ostaje ista(isto ko i da pada). Da se naslutiti da nam slijedi povećanje dugova kod OPG-ova i zatvaranje jednog dijela OPG-a. Nažalost nema pomoći ovo će biti šah-mat za poljoprivredu.
slobodan rajić
prije 3 mjeseca
Marta ,sa državnim zemljištem se ne moramo zamarati, sve što rade, a i više uzeće Grupe. Ključevi će biti prerada, skladišta, zapošljavanje, stočarstvo koje je propalo, sve ono što seljaci nemaju.Zato se Zakon i piše tako dugo da smisle kako legalizovati otimačinu.Seljaci će dobiti neke ćoškove, sitne čestice i slično ,da se ne bune.A Slavonija će se isprazniti još više.
Marta Radić
prije 3 mjeseca
Po ovome tekstu , sigurno će cijene stagnirati ili ostati iste...što zbog rasta troškova , stavlja poljoprivrednike u poziciju gubitka. E sad dolazimo do onog pitanja , a u RH je aktualno..treba li nama uopče veća poljoprivredna proizvodnja....očito da za one proizvodnje koje su tržišno održive , a koje su ...to očito pojedinac sam odlučuje... Negdje prije pročitam , da će poljoprivredno državno zemljište dijeliti po ključu..tko poveća proizvodnju biti će u prednosti...vidljivo da je to potpuno pogrešno , te moze biti kontraproduktivno... Poljoprivreda i proizvodnja hrane u današnje vrijeme....mnogo je složen proces i brdo faktora utječe na rezultat...tako da to nije jednosmjerna ulica.
mali poljoprivrednik
prije 3 mjeseca
Trenutno otkrivene rezerve nafte su dostatne za idućih trideset godina,ne jednu godinu,a opet je cijena nafte otišla u nebo.Kažu da je to zbog ratnih sukoba,ali zašto onda i cijene žitariga ne rastu,pa zar ratni sukobi nisu za svu robu?Znaju svi zašto je to tako i kojim pojedincima tako odgovara.Narodu se prodaje ista priča pa sada skoro već stotinjak godina.