Geotagirane fotografije kao dokaz aktivnosti? Za većinu poljoprivrednika nemoguća misija

"Molimo da još jedanput analizirate zahtjeve koje ste neočekivano stavili pred poljoprivredne proizvođače i dozvolite alternativni način dokazivanja provedenih aktivnosti", stoji u reagiranju Udruge proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež" na objavu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju o potrebi dostave geotagiranih fotografija putem AgroGTF mobilne aplikacije. 

Ista je, naime, obavezna kao dokaz pojedinih aktivnosti za proizvodnu 2024. godinu te isplatu potpora iz eko shema te IAKS mjera. 

Tko je dužan dostaviti geotagirane fotografije kao dokaz poljoprivredne aktivnosti?

Kako pojašnjava predsjednik Udruge, dr.sc. Željko Bjeliš, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je velika zastupljenost korisnika IAKS mjera. Čak 1.319 poljoprivrednih gospodarstava je 2023. ušlo ili je od ranije bilo u tom sustavu. Od ukupnog broja, 895 je konzumiralo mjeru 70.01.01. ili 10.1.12. korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki u cilju smanjenja upotrebe sredstava za zaštitu bilja. Od tog broja iz doline Neretve njih 512.

Nepremostive barijere za većinu poljoprivrednika 

Podsjeća pritom da Agencija za plaćanja zahtijeva da kroz aplikaciju AgroGTF provedu traženo, a sastoji se od sljedećih aktivnosti:

1. Odlaska u Agenciju i podnošenje zahtjeva za dodjelu zadatka.
2. Napraviti geotagirane fotografije i zabilježiti u AgroGTF aplikaciji prilikom postavljanja lovki.
3. Napraviti geotagirane fotografije i zabilježiti u AgroGTF aplikaciji prilikom skidanja lovki.

"Želimo skrenuti pažnju na veliki broj starije populacije poljoprivrednika, koji nemaju ni 'pametni' mobitel i za koje Agronet i svaki drugi oblik digitalizacije poput ove aplikacije predstavlja nepremostivu barijeru", upozoravaju navodeći i lošu pokrivenost signalom pojedinih naselja, a posebno nekih dijelova pod poljoprivrednim zemljištem.

Navode i činjenicu da ulazak u program IAKS mjera nosi petogodišnje razdoblje, a da je vrlo veliki broj poljoprivrednika ušao u 2023. godini kada nije postojala ova obaveza.

"Ovime će ih se odbiti od daljnje želje i mogućnosti za provedbom mjere koja za cilj ima smanjenje upotrebe pesticida, što nadamo se nije bio cilj. U tom će slučaju zbog daljnje nemogućnosti provođenja navedene mjere, morati vratiti i dobivena sredstva", ističu dalje moleći stoga da se dozvoli alternativni način dokazivanja provedenih aktivnosti

Ili, ukoliko se ustraje u toj namjeri, traže da se za provedbu navedenih aktivnosti angažira i zaduži Upravu za stručnu podršku te omogući svim poljoprivrednicima njihova pomoć u realizaciji traženih aktivnosti na terenu. 

Apsurdna situacija sa zahtjevom SMR 1

Iz Udruge su upozorili i na problem vezan za uvjetovanost, sustav propisanih zahtjeva upravljanja (SMR) i dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) iz područja klime i okoliša, uključujući vodu, tlo i bioraznolikost ekosustava, javnog zdravlja i zdravlja bilja te dobrobiti životinja.

Ističu da za proizvođače u dolini Neretve veliku prepreku predstavlja zahtjev SMR 1 – Standardi 1. za korištenje vode za navodnjavanje.

"Nalaze se u apsurdnoj situaciji vezano za ovaj zahtjev. Od njih se traži ishođenje vodopravne dozvole, od čega oni ne bježe, a istovremeno Hrvatske vode nisu u mogućnosti takvu dozvolu izdati jer kanali nisu kategorizirani kao kanali za navodnjavanje, nego za odvodnju i slično", opisuju.

Na pomolu rješenje navodnjavanja poljoprivrednih površina u dolini Neretve?

Kažu da trenutno jedini koji traženo mogu zadovoljiti su korisnici parcela uz 'glavni natapni kanal' koji vodi vodu iz Doljana u Malu Neretvu i oni u novoizgrađenom nesigurnom sustavu Glog. Svi ostali se nalaze u bezizlaznoj situaciji.

"Ostaju im dva izbora: Ne navodnjavati, što dovodi do poznatih loših rezultata ili zahvaćati vodu bez vodopravne dozvole", zaključuje se u reagiranju uz zahtjev da se proizvođačima pojasni što dalje i kako riješiti ovaj problem.