Friščić osniva novu komoru za poljoprivredu

Do kraja godine hrvatski bi poljoprivrednici trebali imati poljoprivrednu komoru, svoju instituciju koja će artikulirati interese velikog broja udruga i seljačkih saveza koji sada djeluju samostalno.

Državni tajnik u akciji

Tijekom studenoga očekuju se izbori za “poljoprivredni parlament” koji će imati 134 člana, a već su počela i licitiranja o tome tko će biti čelnik nove institucije. Kako su nam potvrdili, niti jedan od kandidata ne bi je odbio. Izvori iz pojedinih političkih stranaka tvrde da cijelu operaciju vode ljudi iz Hrvatske seljačke stranke koja je do ljeta vodila poljoprivrednu politiku.

Nakon fijaska njihova projekta “obnove hrvatskog sela”, s kojim su išli u koaliciju s HDZ-om i formiranje Vlade te odlaska ministra Pankretića iz Ministarstva, HSS kroz ovu instituciju želi zadržati kontrolu nad sektorom poljoprivrede, tvrdi naš izvor. Glavni akter rada na osnivanju nove komore je Josip Kraljičković, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede koji je član HSS-a, a ovaj projekt, iako ga provodi Ministarstvo poljoprivrede, zapravo nema podršku HDZ-ovih ljudi u Ministarstvu, posebice u vrijeme krize zbog koje je potrebno štedjeti na svim stavkama proračuna. Sam Kraljičković to negira te tvrdi da iza svega stoji Ministarstvo poljoprivrede.

Izbori poljoprivrednih “parlamentaraca” stajat će porezne obveznike 800.000 kuna, a tijekom studenoga održat će se izbori za skupštinu koja će nakon toga izabrati predsjednika i donijeti statut komore, kaže Kraljičković.

Nakon toga sami će članovi skupštine odlučiti gdje će se ta komora fizički nalaziti, što znači da zasad nema ni zgrade, ni prostora u kojemu bi djelovala, dodaje Kraljičković.

Kako izbjeći politiku

Sve bi to sami članovi komore trebali financirati iz članarine. Članarina bi mogla biti problem broj jedan jer bi u poljoprivrednu komoru trebalo ući i oko 5000 tvrtki i obrta koji su u upisniku poljoprivrede, a koji članarinu već plaćaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori ili u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Članovi komore bit će i više od 190.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Osnivanje komore ideja je koju je davno predložio upravo HSS, a komora kao institucija trebala bi preslikati iskustva Austrije i Francuske gdje takva institucija odlično funkcionira i znatno pomaže proizvođačima, kaže Kraljičković. Iako bi komora trebala biti mjesto gdje će poljoprivredni proizvođači dogovarati zajednički stav prema državi kada je riječ o poljoprivrednoj politici, većina čelnih ljudi seljačkih udruga smatra da će politika biti neizbježno prisutna.

Dio njih vjeruje da će HSS nastojati na čelno mjesto komore instalirati svog čovjeka koji bi kroz komoru i dalje mogao kontrolirati poljoprivredu. Hoće li u tome uspjeti, tek treba vidjeti.

Utrka za seljačkog vođu: Grivičić, Laslo ili Mavrović?

Već je počelo i licitiranje tko bi mogao biti predsjednik poljoprivredne komore, a najčešće se spominju Željko Mavrović koji vodi Hrvatski seljački savez, Darko Grivičić, bivši čelni čovjek HSS-a,

Antun Laslo iz Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, te Ivica Miketek, predsjednik Uduge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor