Ptičja gripa, visoko zarazna bolest, od 2020. godine brzo se proširila kontinentima, prouzročila velike gubitke u peradarskoj industriji i utjecala na bioraznolikost, trgovinu i sigurnost hrane
Oko 500 stručnjaka, donositelja odluka i predstavnika privatnog sektora okupilo se u Brazilu na prvom globalnom dijalogu o visoko patogenoj ptičjoj gripi (HPAI), u organizaciji FAO-a i brazilskog Ministarstva poljoprivrede. Cilj skupa je, kažu, zajednički odgovor na širenje virusa koji prijeti životinjama, gospodarstvu i ljudskom zdravlju.
Ptičja gripa, bolest influence tipa A, od 2020. se proširila na više kontinenata, prouzročila velike gubitke u peradarstvu te ugrozila bioraznolikost i sigurnost hrane. Virus je već potvrđen u 83 vrste sisavaca, uključujući goveda i divlje životinje, što izaziva dodatnu zabrinutost.
"Ptičja gripa više nije sporadična prijetnja; postaje globalni izazov. Nijedna zemlja ili sektor ne može samostalno djelovati i neuspjeh nije opcija", poručila je Beth Bechdol iz FAO-a. Brazilski ministar Carlos Favaro naglasio je važnost transparentnosti i podsjetio na učinkovit odgovor Brazila nakon ovogodišnjeg otkrivanja virusa na farmi.
Američki ministar zdravstva predložio namjerno širenje ptičje gripe na farmama, struka u šoku
Na skupu se raspravlja o jačanju Globalne strategije za prevenciju i kontrolu HPAI-a, s naglaskom na mjere prevencije i kontrole u zemljama s niskim prihodima, razvoj ranog upozorenja i cijepljenja, jačanje biosigurnosti i koordinacije u pristupu Jedno zdravlje, te razmjenu inovativnih rješenja u nadzoru i suzbijanju epidemija.
"Poboljšani nadzor, biosigurnost i cijepljenje ključni su za smanjenje rizika, dok transformacija peradarske proizvodnje jača dugoročnu otpornost", izjavio je glavni veterinar FAO-a Thanawat Tiensin.
Po prvi put u ovakvim raspravama sudjeluje i privatni sektor. Ricardo Santin iz Međunarodnog vijeća za perad istaknuo je da pitanje ptičje gripe ne može biti odvojeno od globalne trgovine i sigurnosti hrane: "To su osjetljiva pitanja koja zahtijevaju znanje, znanost i reviziju dosadašnjih paradigmi".
Tagovi
Autor
770
Glasova: 632
Da, slažem se. 82,1%
Glasova: 91
Ne, ne slažem se. 11,8%
Glasova: 47
Baš me briga. 6,1%
Traktorom preorao 200 metara nove ceste: Šteta bi mogla dosegnuti 90 tisuća eura
Užas na austrijskoj farmi: 400 svinja uginulo, 1.000 nestalo
Zaposlio pomoćnike za žetvu, a oni mu ukrali gorivo vrijedno gotovo 700 eura
Izdavanje računa na OPG-u: Kada ih treba izdati i koje podatke moraju sadržavati
Mihelić: Budućnost poljoprivrede ne možemo graditi čekajući kišu
Toplinski valovi i suša poharali Europu: Poljoprivrednike čekaju veliki gubici
Natječaj za intervenciju 73.10 prilika je za ulaganje u sustav navodnjavanja
Ministar poljoprivrede: Podmećeš požare, a primaš poljoprivredne poticaje? Nema više
Velika zlatnica osvaja zapuštene površine i potiskuje domaće biljne vrste
Trump naljutio stočare: SAD će uvesti 300 tisuća tona jeftine govedine iz 'zasad neodređene zemlje'
Od utorka osjetan pad cijene plavog dizela
Između polja: Težačka svakodnevica dviju sestara poljoprivrednica
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Klima nam je ove godine ista, u dva tri dana sve se naglo promjeni na ovome suncu. Kod tebe u zemlji trune kod nas će trunuti kad ga Više [+]
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, nije rano, ionak je dobar dio njega već bio trul u zemlji, od prevelikih vrućina je prokuhao.. a i drugačija nam je klima nego vama.
mali poljoprivrednik
prije 11 mjeseci
"Poboljšani nadzor, biosigurnost i cijepljenje ključni su za smanjenje rizika, dok transformacija peradarske proizvodnje jača dugoročnu otpornost", izjavio je glavni veterinar FAO-a Thanawat Tiensin. ... dugoročna otpornost,pa kakve su to gluposti.Kod nas je problem što su blage zime,pa dobar dio ptica selica npr divlje guske,labudovi,ždralovi više ne sele jer se vode ne smrzavaju.Toga se jako namnožilo i osim što su žarište epidemija pojedoše preko zime usjeve.Sada su prešli i na proljetne kulture,pa sam nekoliko jutara morao soje i kukuruza presijavati.Pojedu sve samo ostanu rubovi uz kanal ili šikaru,jer se tu boje .Sve su to zaštićene vrste,pa ih ne smiješ niti plašiti,a najljepše što su im odredili dvije table na ribnjaku za slobodno razmnožavanje i one se ne koriste za ribnjačarstvo.Previše je toga i zato su gladni ,pa lete okolo i uništavaju usjeve i šire bolesti.Što vlast poduzima?Ubija domaću perad kad se pojavi zaraza,pa to je suludo.