Pretraga tekstova
Mikroplastika uklonjena iz kanalizacije u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda čini otprilike jedan posto težine mulja, koji se obično koristi kao gnojivo na farmama širom Europe
Znanstvenici sa Sveučilišta u Cardiffu iz Velike Britanije u svojoj studiji sugeriraju da bi europsko poljoprivredno zemljište moglo bi biti najveći svjetski rezervoar mikroplastike, navodi Science Daily.
U svom istraživanju su procijenili da se između 31.000 i 42.000 tona mikroplastike (ili 86 - 710 milijardi mikroplastičnih čestica) godišnje nanese na i u zemlju, što povećava njezinu koncentraciju u oceanima.
Poljoprivredna zemljišta širom Europe potencijalno su njezin najveći globalni rezervoar zbog visokih koncentracija koje se nalaze u gnojivima, a dobivena su iz kanalizacijskog mulja koja se primjenjuju u poljoprivrednoj proizvodnji.
Istraživački tim je procijenio da mikroplastika uklonjena iz kanalizacije u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda čini otprilike jedan posto težine mulja, koji se obično koristi kao gnojivo na farmama širom Europe.
Pokazalo se da Velika Britanija ima najveću količinu kontaminacije u svom zemljištu s 500 do 1000 takvih čestica po kvadratnom metru poljoprivrednog zemljišta, a što se unese u jednoj godini. Slijede ju Španjolska, Portugal i Njemačka.
S poljoprivrednog zemljišta mikroplastika će se na kraju transportirati nazad u prirodni vodotok putem površinskih voda ili infiltracije u podzemne. Zahvaljujući dijelom EU direktivama koje promoviraju preusmjeravanje otpadnog mulja s deponija i spaljivanje prema proizvodnji energije, on se koristi i na poljoprivrednom zemljištu kao održiv i obnovljiv izvor gnojiva u svim europskim zemljama.
Čestice manje od 5mm predstavljaju opasnu prijetnju za cijeli hranidbeni lanac. Značajna su prijetnja za životinje, jer ih lako mogu progutati, a nose otrovne kemikalije, patogene i razne zagađivače.
"Naše istraživanje postavlja pitanje uklanja li se mikroplastika zapravo u postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda ili se rasipa po okolini", rekao je glavni autor studije James Lofty, s Fakulteta inženjeringa Sveučilišta u Cardiffu. Istaknuo je opasnost od kruženja ovih čestica, ali i nedostatak strategije vodovodnih kompanija za njihovim upravljanjem u kanalizacijskom mulju.
Uzorci su uzeti iz Nash postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Newportu, u Južnom Velsu, koje ima kombiniranu kanalizaciju za 300.000 stanovnika. Analizom je otkriveno da je ono bilo 100 posto efikasno u uklanjanju velikih čestica, veličine od 1 do 5 mm, a što bi inače bilo ispušteno u vodu. Svaki gram kanalizacijskog mulja sadrži do 24 mikroplastičnih čestica, što je otprilike jedan posto njegove težine.
Podaci su korišteni za procjenu utjecaja širom Europe koristeći podatke Europske Komisije i Eurostata o upotrebi i primjeni kanalizacijskog mulja kao gnojiva širom kontinenta. Nisu analizirane čestice manje od 1 mm, a njihova je koncentracija najvjerojatnije veća od procijenjene.
Lofty je zaključio da rezultati studije ističu veličinu problema na zemljištu u EU i sugeriraju da bi ovakva praksa potencijalno mogla učiniti Europu jednim od najvećih svjetskih izvora zagađenja mikroplastikom. Naveo je da ne postoji europsko zakonodavstvo koje ju ograničava ili kontrolira. Stoga je neophodno da se poveća standardizirano praćenje koncentracija kako u mulju, tako i u tlu, što bi pružilo precizniju sliku razine kontaminacije.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ovdje je berba počela i prije svih berbi, kad ti Jelen uđe u polje možda i ostavi koju stabljiku da stoji Jeletina + suša i dobiješ #Rural Jad i bjedu.
Damir Senjan
prije 2 dana
Maja Celing Malo prije mi prijatelj poslao video snimku, kombajnira suncokret, parcela velika, ubrao 500kg zrna ostatak divlje svinje pojele, bolje Više [+] rečeno razvalile. Sutra je kod mene pa da vidimo što čemo od ove suše kod mene ubrati, ili zeca ili fazana. I u mome kraju će prinosi biti mali, evo iz prve ruke kod prijatelja prinos 1700-1800kg po hektaru. Moj je nešto bolji i gušči pa čemo vidjeti što će biti. Najgora je situacija ovo vrijeme, jer na istoj parceli možeš ubrati sa 6% vlage a za sat vremena sa 14% na istoj parceli, nikome nije jasno što se događa i odakle toliko variranje vlage a sunce ne da peče, več te prepeče. Polja su ispeeečena, u buduče tu roda nema, trebaju dobri novci da se polja stave ponovu u red roda.
Damir Senjan
prije 4 dana
Maja Celin Danas prošao sa autom kraj ovoga polja, oko 2 hektara nema ništa, ostala gdje koja batinka od kukurza, sve divlje svinje i jeleni samljeli Više [+] sa zemljom. Sada znam i čije je polje ali to je njemu sitniš pošto ima preko tisuču hektara što obrađuje i svoje ili zakupne zemlje, nešto pod ugovorom a dosta bez ugovora o zakupu.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Maja Celing i Vedran Stapić Jedini koji nije ogradio sa pastirom, svi ostali koji stavili pastir još kako tako kukuruz, bez štete tivljači ali ovo je Više [+] dobro otrijebio. U podravini sve skoro ovakve i bez jeletine, suša radi svoje. Rijetko da se može nači crno zelena bar zasada kako je kod mene imam i ja ovih dana vidljivo da se posušila oko nekih pola hektara za sada ali ne ovako. Kukuruza će biti jako malo, ovo sam slika 1km od samoga vrha Bilogore. Što se tiče divljači ovo je inače epicentar, ima što nema od divljači.