U tekstu usvojenom s 492 glasa za, 111 protiv i 39 suzdržanih, zastupnici između ostalog traže veću fleksibilnost i potporu poljoprivrednicima u usklađivanju s postojećim pravilima zajedničke poljoprivredne politike.
Veća fleksibilnost za održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i ekološkom stanju, obvezne krizne isplate za one pogođene prirodnim katastrofama kao i viši maksimalni iznosi za potporu malim poljoprivrednicima - zahtjevi su koje će u pregovorima o pojednostavljenju zajedničke poljoprivredne politike tražiti Europski parlament.
Zastupnici su, naime, danas usvojili stajalište za pregovore s Vijećem EU kojim žele uvesti veću fleksibilnost u pogledu načina na koji se poljoprivredna gospodarstva mogu pridržavati pravila ZPP-a o okolišu.
Slažu se da se ne bi trebalo automatski smatrati da samo gospodarstva koja su certificirana kao potpuno ekološka ispunjavaju neke od zahtjeva za održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju (tzv. GAEC), nego i gospodarstva na kojima su samo neki dijelovi certificirani kao ekološki, farme smještene u posebnim područjima očuvanja te one koje su manje od 50 hektara.
Protive se, pak, novoj vrsti izravnih plaćanja koja je Komisija predložila za poljoprivrednike pogođene prirodnim katastrofama. Međutim, slažu se s prijedlogom EK o novom kriznom plaćanju putem fondova EU-a za ruralni razvoj.
"Ta krizna potpora trebala bi biti obvezna za države članice, a izbijanje bolesti životinja treba dodati na popis događaja čiji bi učinak na poljoprivrednike mogao opravdati financijsku potporu", istaknuli su zastupnici.
Ako s milijardama eura nismo uspjeli povećati proizvodnju, što ćemo sutra kad EU zavrne pipu?
Dodatno, kako bi se većem broju poljoprivrednika omogućilo da primaju potporu u slučaju gubitka prihoda ili dijela proizvodnje zbog rizika koji su izvan njihove kontrole, zagovaraju snižavanje praga za pristup nacionalnim financijskim doprinosima za pokrivanje premija osiguranja. Umjesto 20 % koje je predložila Komisija, preporučuju da prag bude 15 % izgubljene prosječne godišnje proizvodnje ili prihoda.
Parlament je, dodaju, predložio povećanje maksimalnih ograničenja za potporu malim poljoprivrednicima: godišnja plaćanja u iznosu do 5.000 EUR (umjesto 2.500 EUR koje je predložila Komisija) i novu jednokratnu isplatu za razvoj poslovanja u iznosu do 75.000 EUR (u odnosu na predloženih 50.000 EUR).
Kako bi se ubrzala provedba novih pravila o fleksibilnosti, zastupnici kažu da izmjene nacionalnih strateških planova u 2026., na temelju tog novog zakona, mogu imati pravni učinak prije nego što ih Komisija službeno odobri.
"Šaljemo jasnu poruku gotovo devet milijuna poljoprivrednika u EU-u koje je Europa poslušala. Nema više birokratskog labirinta u kojem se moraju snalaziti, dobit će jednostavnija pravila, manje papirologije i veću predvidljivost", rekao je izvjestitelj, portugalski eurozastupnik André Rodrigues.
Fleksibilan proračun, tvrda stvarnost: što znači novo financiranje EU za poljoprivredu?
Pregovori s Vijećem, dodao je, moraju započeti bez odgode kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, povećala financijska sredstva za male poljoprivrednike i opet dalo vremena onima koji obrađuju zemljište, a da se pritom ne smanje ambicije EU u području okoliša.
"Moramo postići dogovor koji funkcionira na terenu, kojim se smanjuju nerazmjerne kazne i poštuju regionalne posebnosti, čime se osigurava stabilnost za europske proizvođače", zaključio je zastupnik.
Sada slijede razgovori s državama članicama koji bi trebali započeti u četvrtak 9. listopada kako bi se potencijalno omogućilo konačno donošenje novih pravila na plenarnom zasjedanju u studenome 2025.
Tagovi
Autorica
789
Glasova: 649
Da, slažem se. 82,3%
Glasova: 91
Ne, ne slažem se. 11,5%
Glasova: 49
Baš me briga. 6,2%
Marko Zecevic
prije 10 mjeseci
Jel neko misli da je vrijeme da se poljoprivrednici, pogotovo stvarni aktiviraju ili čekamo da nas unište. Ili smo zadovoljni sendvičem? Društvo NAS proziva za poticaje i to spravom, a oni neznaju da je od fondova 30-40% otišlo o stvarnu proizvodnju. Strategije poljoprivrede NEMA, lutamo kao guske u magli. Projekt Slavonija napreduje odlično, čini mi se najbolji do sada uništenjem poljoprivrede.
SASA FRANIC
prije 10 mjeseci
cjela EU i njen parlamet su copor glupih tupih leftardskih komunistickih genetskih gresaka prirode. cjelii projekt "ljevicar" se urusava, i propada, kao sto je i pogani komunizam propao. sada je samo pitanje kako cemo uspjeti likvidirati poganu gamad lijevu i kako ce taj proces teci. jer u tom gradjanskom ratu mi jos imamo i vanjskog neprijatelja u vidu Kino-Rusije, pa ce trebati istrjebiti ljevicare bez opasnosti vojnog udara izvana. a kada istrjebimo svu lijevu bagru, i izbacimo sve navezene crne makakije, trebati ce sve graditi iz pocetka. u SAD je istrebljenje pogane lijevicerske olosi vec i pocelo. dolazi to i kod nas ja sam siguran. a ova njihova sr@nja i njihovi planovi ZPPi i ugovori o slobodnim trgovinama... i sve ostale leftardske opacine nece imati nikakvo znacenje.
Marta Radić
prije 10 mjeseci
Hm , puno prijedloga , izmjena , dopuna... Ako sam dobro pročita , nema tu bitnih promjena strategije., prioritet mladi , mali i ekološka..sa manje birokracije , te fleksibilnost za agroekološke mjere. Ako izbacimo vrtiće , ceste , domove , muzeje i dr..novca će biti dovoljno..nominalno manje , ali za proizvodnju bez pada potpora.