• Poljoprivrednici
  • 15.07.2013.

Europski farmeri poslali pismo upozorenja hrvatskima

Bolja organizacija i udruživanje jedina su solucija opstanka na tržištu...

Foto: Stock.xchng
  • 1.110
  • 57
  • 0

Odmah nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju našim poljoprivrednicima stiglo je pismo dobrodošlice njihovih kolega, a i poziv da se bolje organiziraju. Europska koordinacija Via Campesina upozorava da veliko tržište s pola milijarde ljudi i nekima od najnaprednijih gospodarstava na svijetu umnogome odgovara velikim kompanijama, a mala gospodarstva očekuje neizvjesnost. Naravno, ako se kvalitetnije ne organiziraju, na što pozivaju i naše udruge.

Povodom tog pisma Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, podsjetio je poljoprivrednike na oblike organiziranja koji su im na raspolaganju.

"Želimo li uspjeti u očuvanju i napretku naše poljoprivrede, posebno malih i srednjih proizvođača, moramo se udruživati. U razmjerima proizvodnje u EU mi proizvodimo gotovo zanemarive količine proizvoda. Ali udruživanjem možemo ujedno smanjiti troškove, lakše proizvesti kvalitetnije proizvode i lakše pronaći kupce koji su ih spremni platit"', rekao je Brlošić.

U zapadnim zemljama tako rade zadruge čiji zadrugari koriste zajedničku poljoprivrednu mehanizaciju, pogone za preradu, dijele stručno znanje i iskustvo te ulažu u nastup na tržištu. Prema podacima Europskog udruženja zadruga (COPA COGECA), više od polovice od 13 milijuna europskih poljoprivrednika organizirano je u 38 tisuća zadruga. Sedam milijuna seljaka ima koristi od zadruga i doprinosi zajedničkom napretku s kolegama. Njihov uspjeh vidi se i u tome što trguju s 50 posto poljoprivrednih proizvoda nastalih u EU, a to je dio tržišta koji bi inače pripadao velikim kompanijama.

Sunčana Pešak, predstavnica Via Campesine u Hrvatskoj, kaže da se u Hrvatskoj već osjećaju pritisci na male proizvođače, posebno u sektoru mljekarstva, ali i ostalih grana poljoprivrede. Za razliku od većine europskih zemalja u kojima malih gospodarstava ima jako malo jer je prosječna veličina obiteljske farme u Francuskoj oko 50 hektara, u Hrvatskoj prevladavaju mali proizvođači s prosječnom veličinom gospodarstva od tri do pet hektara.

"Teško možemo biti konkurentni na velikom europskom tržištu i takvim tržišnim modelima osigurati kvalitetu života u lokalnim zajednicama, osim ako ne iskoristimo ovu činjenicu kao prednost. Kod nas su se relativno nedavno počele razvijati lokalne mreže prehrambenog sustava kao što su seljačke tržnice ili grupe solidarne razmjene (GSR), ali krenule su krupnim koracima. Pored toga, najvažniji resurs za kvalitetnu lokalnu proizvodnju i prepoznatljivost hrvatske poljoprivrede su domaće sorte i pasmine koje nikako ne smijemo zapustiti. To su upravo područja na kojima treba najviše raditi kako bi kvalitetna lokalno proizvedena hrana našla svoj put do lokalnih kupaca i učinila naš prehrambeni sustav održivim na dobrobit svih nas", ustvrdila je Pešak.

Iz Via Campesine dodaju da u vremenima široko rasprostranjene nezaposlenosti u Europi i gubitka produktivnosti zbog klimatskih promjena mnogi stručnjaci ocjenjuju da bi se sigurnost hrane trebala bazirati na proizvodnji na obiteljskim gospodarstvima i gustoj mreži malih gospodarstava koja proizvode održivim metodama.

"Nije lako u europskim liberalnim okvirima i zato naša organizacija zajedno s mnogim drugim organizacijama civilnog društva brani drukčiji okvir - prehrambeni suverenitet - u kojemu narodi i zemlje mogu slobodno odlučiti o vlastitoj prehrambenoj i poljoprivrednoj politici, prvenstveno o trgovini i financijama. Nyeleni - Europski pokret za prehrambeni suverenitet već ima predstavnike u Hrvatskoj odlučne u obrani održivog prehrambenog sustava zajedno s brojnim poljoprivrednicima. Proizvoditi dobru hranu za naše zajednice je smislen i uzbudljiv zadatak koji vrijedi braniti. Sve više građana želi podržati lance lokalne distribucije hrane, što može učvrstiti poziciju poljoprivrednika u odnosu na agresivan agroindustrijski sustav", poručili su iz koordinacije Via Campesina.

Zadruge u Hrvatskoj okuplja Hrvatski savez zadruga (HSZ), a hrvatska Vlada u petak je u saborsku saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o zadrugama kojim se uređuju ovlasti HSZ-a kao krovne institucije zadruga. Savez će izdavati potvrde, uvjerenja i druge isprave koje će imati svojstvo javnih isprava.

U Hrvatskoj je preko tisuću zadruga s 20 tisuća zadrugara i zaposlenih u zadrugama, rekao je prilikom objašnjavanja izmjena tog zakona ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Foto: Stock.xchng


Izvori

tportal.hr


Tagovi

Europski farmeri Hrvatska Poljoprivreda Udruživanje Hrvatska poljoprivredna komora Mljekarstvo