Europska industrija stočne hrane stagnira: Peradarstvo i dalje glavni pokretač rasta

Proizvodnja stočne hrane u Europskoj uniji tijekom 2026. godine trebala bi ostati na gotovo istoj razini kao i godinu ranije, no iza prividne stabilnosti kriju se značajne promjene unutar pojedinih sektora. Dok peradarstvo nastavlja bilježiti rast i postaje ključni oslonac industrije, sektor svinjogojstva suočava se s dugotrajnim problemima koji ograničavaju njegov razvoj, piše Agroinform.

Prema najnovijim procjenama Europske federacije proizvođača stočne hrane (FEFAC), ukupna proizvodnja industrijske krmne smjese u EU tijekom 2026. godine dosegnut će oko 152 milijuna tona. To predstavlja tek neznatnu promjenu u odnosu na prethodnu godinu i potvrđuje trend stagnacije koji obilježava europsku industriju stočne hrane.

Brojni izazovi za proizvođače

Iako je sektor posljednjih godina pokazao otpornost na gospodarske i geopolitičke poremećaje, proizvođači se i dalje suočavaju s nizom izazova. Među najvećim problemima ističu se nestabilne cijene energije, poteškoće na tržištu gnojiva te sve složeniji regulatorni zahtjevi EU.

Dodatni pritisak stvaraju stroži propisi vezani uz zaštitu okoliša, nova pravila o proizvodima koji ne potječu s područja zahvaćenih krčenjem šuma te sve zahtjevniji standardi u području zdravlja i dobrobiti životinja. Sve to povećava troškove proizvodnje i utječe na konkurentnost proizvođača stočne hrane.

Najpozitivniji trendovi i dalje dolaze iz sektora peradarstva. Rastuća potražnja za peradarskim proizvodima na europskom i svjetskom tržištu izravno potiče veću proizvodnju stočne hrane za perad. Prema prognozama FEFAC-a, proizvodnja hrane za perad u EU tijekom godine godine porast će za 1,2 posto te dosegnuti 51,6 milijuna tona.

Raste proizvodnja stočne hrane, ali što je ispod površine?

Takav rast ostvaruje se unatoč stalnim problemima koje uzrokuje ptičja gripa, zbog koje mnoge zemlje i dalje bilježe značajne gubitke u peradarskoj proizvodnji.

Najveći rast očekuje se u Poljskoj, Austriji, Njemačkoj i Španjolskoj. Njemačka bi mogla povećati proizvodnju za 3,8 posto, dok se u Poljskoj i Austriji očekuje rast od tri posto. Španjolska bi trebala ostvariti povećanje od dva posto, dok se u Francuskoj predviđa rast od 1,5 posto, čime bi proizvodnja premašila 8,2 milijuna tona.

Stručnjaci ističu kako konkurentnost peradarskog sektora dodatno jača činjenica da potrošači sve češće biraju povoljnije izvore životinjskih proteina. Peradarsko meso pritom se smatra ekološki prihvatljivijim u usporedbi s nekim drugim vrstama stočarske proizvodnje.

Svinjogojstvo pod pritiskom afričke svinjske kuge

Za razliku od peradarstva, sektor svinjogojstva i dalje se suočava s ozbiljnim izazovima. Afrička svinjska kuga, smanjenje stočnog fonda i stroži okolišni propisi nastavljaju negativno utjecati na proizvodnju u brojnim državama članicama.

Procjenjuje se da će proizvodnja hrane za svinje u EU tijekom 2026. godine pasti za 1,3 posto, na ukupno 48,5 milijuna tona.

Najveći pad očekuje se u Nizozemskoj, gdje bi proizvodnja mogla biti manja za čak 10 posto zbog mjera usmjerenih na smanjenje emisija i ukupne stočarske proizvodnje. U Francuskoj i Njemačkoj predviđa se pad od oko jedan posto, dok bi u Irskoj smanjenje moglo premašiti dva posto.

Ipak, pojedine srednjoeuropske zemlje bilježe pozitivne trendove. Češka bi mogla povećati proizvodnju hrane za svinje za 4,2 posto, Poljska za tri posto, a Mađarska za 0,6 posto.

U sektoru govedarstva očekuje se uglavnom stabilna situacija. Premda pojedina tržišta osjećaju posljedice slabije profitabilnosti u proizvodnji mlijeka i sve strožih okolišnih zahtjeva, značajniji pad proizvodnje nije izgledan.

Francuska i Poljska trebale bi ostvariti umjeren rast proizvodnje hrane za goveda, dok se u Nizozemskoj i Belgiji očekuje pad od pet odnosno dva posto.

Španjolska, najveći europski proizvođač hrane za goveda, predviđa povećanje proizvodnje od dva posto. Stabilni ili blago pozitivni trendovi očekuju se i u Danskoj, Portugalu te Njemačkoj.

Velike razlike među državama članicama

Unatoč ukupnoj stabilnosti, europsko tržište stočne hrane obilježavaju značajne regionalne razlike. Dok se pojedine zemlje uspješno prilagođavaju novim tržišnim i regulatornim uvjetima, druge se suočavaju s dugotrajnim padom proizvodnje.

Prema podacima FEFAC-a, Bugarska bi tijekom 2026. godine mogla ostvariti ukupni rast proizvodnje stočne hrane od 5,8 posto, dok se u Sloveniji očekuje pad od čak 12 posto.

Takvi podaci pokazuju koliko su nacionalne politike, struktura stočarske proizvodnje i sposobnost prilagodbe tržišnim promjenama važni za razvoj sektora.

Prognoze za 2026. godinu potvrđuju da će peradarski sektor ostati glavni oslonac europske industrije stočne hrane. Njegov rast zasad uspijeva nadoknaditi slabosti svinjogojstva i stagnaciju u govedarskom sektoru, čime održava ravnotežu na tržištu.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da će budući razvoj industrije uvelike ovisiti o čimbenicima koje proizvođači ne mogu u potpunosti kontrolirati. Širenje životinjskih bolesti, kretanje cijena energije i sirovina te sve stroži europski propisi vezani uz zaštitu okoliša i održivost mogli bi u narednim godinama značajno utjecati na proizvodnju i konkurentnost europskog sektora stočne hrane.

Za sada je jasno da upravo peradarstvo ostaje ključni stup stabilnosti industrije koja se nalazi pred sve zahtjevnijim gospodarskim i regulatornim izazovima.