Europa ne želi hrvatsku marmeladu

Nakon što Hrvatska pristupi Europskoj uniji, obogatit će zajedničko europsko tržište jednim kvalitetnim proizvodom - pekmezom.

Kako neslužbeno doznajemo, u pregovorima s Bruxellesom Hrvatskoj je odobreno da pekmez, proizvod nepoznat tržištu EU-a, prodaje u svim zemljama članicama. Naziv »pekmez« bit će stoga uvršten u europsku direktivu koja se odnosi na voćne džemove, želee i marmelade.

Hrvatski pregovarači uspjeli su uvjeriti europsku stranu da je riječ o tradicionalnom proizvodu i to najkvalitetnijem jer može imati najviše 25 posto dodanog šećera, a u nekim slučajevima proizveden je samo od čistog voća. Iako tu kategoriju EU dosad nije poznavala, Bruxelles se suglasio s uvrštavanjem pekmeza u spomenutu direktivu.

Džem, ne marmelada

No, »domaća marmelada« i »ekstra domaća marmelada« morat će nakon pristupanja Hrvatske Uniji promijeniti ili naziv ili recepturu.

Hrvatska je, podsjetimo, tražila izuzeće za hrvatske proizvođače koji koriste te nazive, ali se EU složila samo s time da se marmelade, pod tim imenom, mogu prodavati nakon ulaska u EU samo do isteka zaliha. Nakon toga, morat će se nazvati džemom, a marmeladom se mogu zvati samo proizvodi od citrusnog voća. Kod nas je, pak, najprodavanija marmelada od šipka.

Samo obnova trsja

Novim nazivima morat će se prilagoditi i proizvođači domaćeg brandyja i domaćeg ruma. Kao i u slučaju marmelade, svojim sastavom ne odgovaraju receptu koji je propisala EU, pa će morati promijeniti ime. I za njih je Hrvatska tražila prijelazno razdoblje i to čak sedam godina od dana ulaska u Uniju, ali je u novom krugu pregovora s Bruxellesom svoj zahtjev povukla.

Kompromis je postignut u području vinogradarstva i proizvodnje vina. Hrvatska je, prema našim informacijama, odustala i od zahtjeva da do 31. prosinca 2015. godine smije saditi nove vinograde i na taj način površinu novih vinograda povećati za deset posto u odnosu na 2007., odnosno oko tri tisuće hektara. Umjesto dozvole za širenje vinograda, Hrvatska očekuje da će imati pravo obnavljati postojeće vinograde.

To znači da će smjeti saditi trsje na svakom terenu koji je nekada bio uveden kao vinograd, bez obzira je li on u međuvremenu zapušten. Stoga se smatra da odustajanje od prijelaznog razdoblja ne bi trebalo imati prevelikog utjecaja na razvoj vinogradarstva, pogotovo što bi i u EU krajem 2015. godine trebala isteći mjera ograničavanja sadnje novih vinograda.

Prolaz za prošek, opolo i plavac

Europska strana je, kako doznajemo, prihvatila samo dio hrvatskog zahtjeva da EU na listu tradicionalnih izraza uvrsti veći broj vrsta vina.

Tako će se na listi naći prošek, opolo i plavac. Bermet će biti uvršten pod imenom »samoborski bermet«, dok će se naziv »mlado vino portugizac« koristiti samo do isteka zaliha.

Autor: Gabrijela Galić / Irena Frlan