Europa cilja na pravednije potpore poljoprivredi

S ciljem širenja informacija i promocije domaćih proizvoda, posjetili smo Bruxelles gdje je u prostorima Europske komisije održan Seminar o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije, trgovini i promociji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

DG AGRI press&media tim okupio 20 novinara

Zahvaljujući pozivu DG AGRI press&media tima, seminaru su nazočili predstavnici agro novinara iz 20 država s ciljem umrežavanja te informiranja šire javnosti o relevantnom stanju u poljoprivredi, kao najvažnijoj gospodarskoj djelatnosti.

U okviru seminara, posjetili smo i audiovizualni "centar" Europske komisije iz kojeg nitko nije izašao ravnodušnim. Vidjelo se tu svega - od čudotvornih kamera, rasvjeta, mikrofona pa sve do stručnog informiranja prilagođenog profesionalcima u medijima.

Saznali smo da objedinjuje nepristrane i pouzdane vijesti zahvaljujući televizijskim emisijama, novinskim agencijama, pisanim medijima i svima koji nastoje širiti informacije o aktivnostima koje provode Europska komisija i druge institucije EU.

Glasnogovornici i organizatori odradili vrhunski posao

U Europskoj komisiji dočekali su nas Lena Naesager, voditeljica Odjela za vanjsku komunikaciju i promociju te ravnateljici u Općoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, John Clark, direktor za međunarodne odnose u Općoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj u Europskoj komisiji, Willi Schulz-Greve, voditeljica Odjela za globalna pitanja i odnose s ACP-om u Općoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, Francis Fay, voditeljica Odjela za globalna pitanja i odnose s ACP-opm u Općoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije, te Daniel Rosario, glasnogovornik Povjerenstva za poljoprivredu i trgovinu koji je prije ulaska u Povjerenstvo radio kao novinar, a zahvaljujući tome, stekao i opsežna znanja.

Tu su i Heikke Libach, Comelia Smet i Urlika Holmstrom koje su najviše radile na umrežavanju, povezivanju, upućivanju te relevantnim informacijama, zahvaljujući kojima se, svatko od nas vratio u svoju domovinu bogatiji.

Kako osigurati sigurnost hrane, održivi razvoj i uravnotežen razvoj EU ruralnih područja?

Zajednička poljoprivredna politika odgovor je EU na pitanja kako osigurati sigurnost hrane, održivo korištenje prirodnih resursa i uravnotežen razvoj europskih ruralnih područja.

Njezin je cilj pomoći osigurati pristojan životni standard europskih poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika te stabilnu, raznovrsnu i sigurnu opskrbu hranom za građane. Također pridonosi i prioritetima EU kao što su stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast, rješavanje klimatskih promjena i poticanje održivog razvoja.

ZPP ima tri međusobno povezane rute koje pomažu u postizanju ovih ciljeva, a iste se ogledaju u potporama dohotku poljoprivrednicima (tzv. "izravnim plaćanjima"); tržišnim mjerama, primjerice za borbu protiv naglog pada cijena i ruralni razvoj.

Najveći dio proračuna EU farmi posvećen izravnim plaćanjima

Najveći dio (72%) postojećeg proračuna EU farmi posvećen je izravnim plaćanjima europskim poljoprivrednicima, dok su pravila koja reguliraju izravna plaćanja postavljena na razini EU, a njihova provedba upravlja izravno, odnosno svaka država članica prema načelu poznatom pod nazivom "zajedničko upravljanje". To znači da su nacionalne vlasti odgovorne za administraciju i kontrolu izravnih plaćanja poljoprivrednicima u njihovoj zemlji. Svaka zemlja također ima određenu razinu fleksibilnosti u načinu na koji daju ove isplate kako bi se uzele u obzir nacionalni uvjeti uzgoja, koji se uvelike razlikuju po cijeloj Europskoj uniji.

Izravna plaćanja imaju gotovo sedam milijuna poljoprivrednih gospodarstava diljem EU

Izravna plaćanja prima gotovo sedam milijuna poljoprivrednih gospodarstava diljem Europske unije i ona predstavljaju važan udio poljoprivrednih prihoda (prosječno je gotovo polovica prihoda poljoprivrednika u posljednjih 10 godina došla iz ove izravne potpore).

293 milijardi eura za izravna plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima

Višegodišnji financijski okvir 2014-2020 (7-godišnji plan potrošnje Europske unije) dodjeljuje 38% ukupnog iznosa u Zajedničku poljoprivrednu politiku kako bi financirao izdatke za tržišne mjere, izravna plaćanja i programe ruralnog razvoja. Izravna plaćanja iznose oko 293 milijardi eura za to razdoblje, odnosno 72% ukupnog proračuna dodijeljenog za ZPP. To je jednako trošenju od preko 41 milijarde eura godišnje za izravna plaćanja. U okviru toga, bitno je napomenuti da Zajednička poljoprivredna politika podržala je poljoprivredne prihode od svog nastanka 1962. godine.

Kada je stvorena Zajednička poljoprivredna politika?

Stvorena je u vrijeme kada Europa nije bila u stanju zadovoljiti većinu vlastitih potreba za hranom i kao takva bila je osmišljena kako bi potaknula poljoprivrednike na proizvodnju hrane jamčeći unutarnje cijene i prihode.

Ozbiljni pritisci na proračun zbog nakupljanja hrane

U tome se pokazala vrlo uspješnom, donoseći gospodarski rast i potičući razvoj širokog raspona kvalitetnih prehrambenih proizvoda po razumnim cijenama za europske potrošače. Međutim, nije bilo sve mirnog jedrenja jer su kasnih sedamdesetih i osamdesetih godina nastali problemi jer je EU počela proizvoditi previše određenih ključnih proizvoda, nadmašujući potražnju i dovodeći do skupog nakupljanja javnih zaliha hrane. To zauzvrat izaziva ozbiljne pritiske na proračun i dovodi do trenja s glavnim međunarodnim trgovinskim partnerima EU. Ovo, u kombinaciji s rastućom svijesti i brigom o negativnim učincima intenzivne proizvodnje hrane na kvalitetu vode i tla, dovelo je do prve velike reforme Zajedničke poljoprivredne politike u tridesetoj godini.

Smanjene cijene

Reforma iz 1992. temeljno je promijenila politiku. Cijene EU podrške za glavne poljoprivredne proizvode (poput žitarica i govedine) postupno su smanjene, pomažući povećanju konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda EU na svjetskim tržištima. No, kako bi se spriječio odgovarajući pad prihoda poljoprivrednika, uvedene su izravne isplate, temeljene na povijesnim razinama proizvodnje (po površini ili broju stoke). Bitno je da je to značilo da je podrška poljoprivrednicima i dalje povezana s proizvodnjom, iako je plaćanje bilo namijenjeno i za promicanje manje intenzivnih i ekoloških poljoprivrednih praksi.

Aktivna politika ruralnog razvoja potrebna poljoprivrednicima

Paralelno se sve više priznaje da je aktivna politika ruralnog razvoja potrebna poljoprivrednicima da očuvaju prirodni okoliš, tradicionalne krajobraze i model obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje društvo općenito prima. Bila je sve veća svijest o dvostrukoj ulozi poljoprivrednika, kao proizvođača hrane i skrbnika sela.

Kretanje poljoprivrednog sektora prema slobodnom tržištu

Daljnje reforme iz 2003. godine razbili su vezu između izravnih plaćanja poljoprivrednicima i vrste proizvoda (i iznosa) koje su proizveli - proces poznat kao "odvajanje". Ukupni učinak razdvajanja bio je kretanje poljoprivrednog sektora više prema slobodnom tržištu i omogućiti poljoprivrednicima veću slobodu za proizvodnju u skladu s potražnjom na tržištu, istodobno preusmjeravajući naglasak na strože propise o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja koje su poljoprivrednici imali te ih slijediti kako bi primili uplate.

Pomak prema ciljanoj i pravednijoj distribuciji potpore

Posljednji element najnovijih promjena u sustavu izravnog plaćanja je pomak prema pravednijoj, zelenijoj i ciljanoj distribuciji potpore. Od 2015. godine, aktivni poljoprivrednici u EU imaju pristup obveznim programima koji se primjenjuju u svim zemljama EU, kao i dobrovoljnim programima ako budu uspostavljeni na nacionalnoj razini.