EU-Mercosur, energija i krize: Što to znači za hrvatsko gospodarstvo i poljoprivredu?

Iz Bruxellesa, iz samog središta europske politike, Europskog parlamenta, dolaze poruke koje bi u nadolazećim godinama mogle imati značajan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, energetiku i poljoprivredu. U razgovoru s eurozastupnikom Davorom Ivom Stierom i novinarom Tihomirom Vinkovićem, u emisiji Iz srca Europe otvorene su ključne teme koje nadilaze dnevnu politiku i zadiru u samu strukturu ekonomskog razvoja: trgovinski sporazum između Europske unije i zemalja Mercosura, energetska sigurnost te razvoj geotermalne energije.

U pozadini svih tih rasprava nalazi se i širi geopolitički kontekst, uključujući sukob na Bliskom istoku, čije potencijalno širenje i poremećaji u opskrbi energentima već sada stvaraju pritisak na cijene i stabilnost europskog gospodarstva, pa tako i hrvatskog.

EU-Mercosur i stvarni utjecaj na poljoprivredu

Jedna od najvažnijih tema svakako je dugoočekivani sporazum između Europske unije i zemalja Mercosura, koji nakon više od dvadeset godina pregovora ulazi u fazu primjene. Riječ je o velikom trgovinskom okviru koji otvara vrata suradnji između Europe i Južne Amerike, ali istovremeno izaziva zabrinutost u dijelu javnosti, osobito među poljoprivrednicima.

Međutim, prema objašnjenjima iz Bruxellesa, strahovi od preplavljivanja europskog tržišta jeftinim proizvodima nisu utemeljeni. Kako ističe Stier "Unesene su brojne mjere zaštite, a kvote za bescarinski uvoz poljoprivrednih proizvoda iznimno su male". Takva ograničenja znače da europsko tržište ostaje zaštićeno, a potencijalni poremećaji svedeni su na minimum.

U hrvatskom kontekstu, utjecaj ovog sporazuma dodatno je ograničen činjenicom da Hrvatska gotovo i ne uvozi poljoprivredne proizvode iz zemalja Mercosura. Većina hrane dolazi iz drugih država članica Europske unije, što jasno pokazuje da uzroci problema domaće poljoprivrede ne leže u međunarodnim sporazumima, nego u unutarnjim slabostima sustava.

Strukturni problemi hrvatske poljoprivrede

Hrvatska poljoprivreda već godinama suočava se s nizom strukturnih izazova. Ovisnost o europskim poticajima, nedostatak dugoročne strategije i neefikasno korištenje dostupnih resursa ograničavaju njezin razvoj.

Novinar Tihomir Vinković otvoreno upozorava: "Nije nam kriv nikakav Mercosur ni Bruxelles. Sami smo krivi zbog načina na koji upravljamo vlastitom poljoprivredom".

Takva ocjena ukazuje na potrebu dubljih reformi koje bi potaknule produktivnost i smanjile ovisnost o uvozu hrane. Bez toga, Hrvatska će i dalje ostati ranjiva, bez obzira na međunarodne sporazume.

Dok je utjecaj na poljoprivredu ograničen, gospodarski potencijal sporazuma znatno je izraženiji u drugim sektorima. Otvaraju se nova tržišta za europsku industriju, uključujući automobilsku, kemijsku i farmaceutsku proizvodnju.

EU uvodi zaštitne klauzule za poljoprivredu u trgovinskom sporazumu s Mercosurom

Za Hrvatsku to znači priliku za jačanje izvoza, osobito u farmaceutskom sektoru. No još važniji aspekt odnosi se na pristup strateškim sirovinama. Zemlje Južne Amerike raspolažu značajnim rezervama litija i drugih rijetkih minerala koji su ključni za razvoj moderne industrije i zelene tranzicije.

U kontekstu globalne konkurencije, osiguravanje pristupa tim resursima postaje pitanje dugoročne gospodarske sigurnosti.

Energetska sigurnost temelj stabilnog gospodarstva

U sjeni geopolitičkih napetosti, pitanje energije postaje presudno za gospodarstvo. Hrvatska se u tom kontekstu profilira kao važan regionalni akter zahvaljujući infrastrukturnim projektima poput LNG terminala na Krku i Jadranskog naftovoda (JANAF).

Prema riječima Stiera "Hrvatska ima potencijal postati energetski hub za jugoistočnu i srednju Europu".

Takva pozicija donosi niz prednosti, od stabilnije opskrbe energijom do jačanja gospodarske otpornosti. Stabilna energija omogućuje sigurnije poslovanje, predvidljivije troškove i veću konkurentnost gospodarstva.

Posebno važna tema je razvoj geotermalne energije, za koju Hrvatska ima značajan potencijal, osobito u panonskom području. Europska komisija priprema akcijski plan koji bi mogao dodatno ubrzati razvoj ovog sektora.

"Procjene pokazuju da bi se troškovi grijanja mogli smanjiti i za više od 40 posto", ističe Stier.

Osim koristi za kućanstva, geotermalna energija ima veliki potencijal i za poljoprivredu. Omogućuje grijanje staklenika i plastenika, produženje proizvodne sezone i povećanje prinosa. Time bi domaći proizvođači mogli postati konkurentniji, a ovisnost o uvozu hrane postupno bi se smanjivala.

Između rizika i prilika

Iz cijele rasprave jasno proizlazi da ključni izazovi hrvatskog gospodarstva i poljoprivrede nisu vanjski, nego unutarnji. Europski sporazumi i politike mogu otvoriti vrata, ali njihovo iskorištavanje ovisi o nacionalnim odlukama i sposobnosti provedbe reformi.

U vremenu globalnih nestabilnosti, dodatno opterećenih sukobima poput onog na Bliskom istoku, koji izravno utječu na cijene energije i opskrbne lance, Hrvatska se nalazi između rizika i prilika. Sporazum s Mercosurom, razvoj energetskih kapaciteta i ulaganja u obnovljive izvore energije predstavljaju šansu za jačanje gospodarstva, ali samo ako se iskoriste na pravi način.

Odluke donesene danas u Bruxellesu neće ostati apstraktne političke teme. Njihove posljedice osjećat će se u svakodnevnom životu građana, kroz cijene energije, dostupnost hrane i ukupnu ekonomsku stabilnost. Upravo zato, kako zaključuju sugovornici, ključno je da Hrvatska aktivno oblikuje vlastitu gospodarsku strategiju, umjesto da samo reagira na vanjske okolnosti.

Cijelu emisiju pogledajte u videu: