Erozija tla vodom je velika prijetnja globalnoj poljoprivredi?

Tri su klimatsko-ekonomska scenarija koja predviđaju da bi se globalna stopa erozije tla mogla povećati za 30 do 66 posto u razdoblju od 2015. do 2070. godine, pokazala je studija JRC MARS - Monitoring usjeva u Europi. Njezin trenutni utjecaj na poljoprivrednu produktivnost na globalnoj razini procjenjuje se na vrijednost od oko 8 milijardi dolara.

Prvi scenarij se odnosi na zadržavanje globalnog zatopljenja na manje od 2°C, u odnosu na prosječne predindustrijske temperature i socio-ekonomskih izazova koje donose mjere ublažavanja problema, a drugi na trendove koji uglavnom prate povijesne obrasce. Treći scenarij je najgori, a odnosi se na vrlo visoku razinu emisija stakleničkih plinova i snažan razvoj uporabe fosilnih goriva.

Znanstvenici JRC-a koristili su integrirani kvantitativni model za procjenu dugoročnog utjecaja diljem svijeta, za razliku od dosadašnjih studija koje su se fokusirale na određene regije. 

Gubici od 352 milijuna tona usjeva

Ovisno o scenariju, ukupni stvarni gubitak BDP-a u razdoblju od 2015. do 2070. godine kretat će se od 216 milijardi do 625 milijardi dolara na globalnoj razini. To iznosi gubitak između 0,06% i 0,12% globalnog BDP-a, a godišnji bi bio u rasponu od 4 do 11 milijardi dolara.

Erozija tla također bi mogla predstavljati akutni izazov za prehrambenu sigurnost u već ranjivim regijama u Africi te tropskim područjima, gdje je potencijalno velika prijetnja nestašica usjeva kao što su uljarice i povrće. U najgorem scenariju, globalni gubici u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji mogli bi do 2070. godine iznositi 352 milijuna tona usjeva.

Ovako smanjena produktivnost zemljišta dovodi do povećane potražnje za njim, što također povećava potrošnju po glavi stanovnika. Ovo bi moglo povećati korištenja zemljišta za potrošnju hrane na 167.000 km2, što odgovara površini Tunisa, ali i povećanu potražnju za opskrbom vodom od 10 milijardi m3.

Kako stoji Europa? 

Najviše pogođene zemlje su u Srednjoj i Južnoj Africi i Indiji, zatim Indonezija i Kina zbog povećane erozije uzrokovane klimatskim promjenama. Europa se smatra područjem gdje će pad produktivnosti i ekonomije biti niski. Kada je riječ o Europskoj uniji, ona bi u sva tri scenarija mogla povećati svoju poljoprivrednu proizvodnju zbog većeg opsega i raznolikosti u tom sektoru, ali i boljeg stupnja povezanosti s međunarodnom trgovinom, što joj omogućuje relativnu konkurentnost. 

Znanstvenici JRC-a tvrde da međunarodna trgovina pomaže ublažiti probleme globalnih tržišta u borbi protiv rizika pada svjetske proizvodnje i prijetnje povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda. Zaključuju da bi veće otvaranje tih tržišta i slobodna i poštena trgovina dodatno smanjili takve rizike.