Energija iz biomase - sirovinu treba proizvesti na neobrađenim poljoprivrednim površinama?

"Neobrađene poljoprivredne površine kao i šume treba staviti u funkciju proizvodnje sirovine za proizvodnju energije iz biomase", poručila je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir na sjednici na kojoj se raspravljalo o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz.

Naime, promjene su predložene kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske Unije koji je nastao donošenjem Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora kojom se uspostavlja zajednički pravni okvir za promicanje korištenja obnovljive energije u prijevozu tako da se svakoj državi članici propisuje da minimalni udio u konačnoj potrošnji u sektoru prometa bude 14 posto do 2030. godine. 

Time je nužno da države članice daju okvirnu putanju povećanja obnovljivih izvora u prometu do postavljene godine te da odrede obvezu za distributere/opskrbljivače benzinskim i dizelskim gorivima u skladu s tom okvirnom putanjom, a kako bi se pratilo ostvarivanje ciljeva. 

"Da smo imali te obveze do sada, možda se ne bi dogodilo da se tvornice za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj ugase. Kao glavni problem se nameće to što nisu postojale kazne za neumješavanje biogoriva što je dovodilo do izigravanja zakona“, rekla je Petir.

Poljoprivredne površine sudjeluju s tri, četiri posto

Podsjetila je kako je od početka povećanog interesa za ulaganje u biogoriva, početkom 2001., Europska unija također povećala svoju proizvodnju hrane za životinje bogate proteinima sa samo 23 posto na 35-40 posto samodostatnosti u 2015. Proizvodnja biogoriva, ističe, danas koristi svega tri do četiri posto poljoprivrednog zemljišta u EU, a u posljednjih 10 godina uvoz bjelančevina smanjen je za 10 posto upravo zbog koprodukcije biogoriva s proteinima za životinjsku hranu.

"No Europa je i dalje deficitarna u proizvodnji tih proteina i danas ovisimo o uvozu te nemamo jasnu strategiju za razliku od primjerice Kine koja je postala najveći svjetski uvoznik soje, razvila strategiju za sigurnost opskrbe i ozbiljno može ugroziti europsku opskrbu proteinima“, tvrdi predsjednica Odbora.

U doba kriza u poljoprivredi, dodaje, sinergija ovih dviju politika osigurava primjerene cijene proizvoda te rezervira dostatnu količinu hrane u slučaju sve učestalijih prirodnih nepogoda i značajnih gubitaka ljetine. 

"Cilj nam treba biti postizanje samodostatnosti u proizvodnji proteina za hranu za životinje i smanjenje uvoza soje te očuvanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih, posebno u ruralnim sredinama“, poručila je. 

Treba izraditi karte obnovljivih izvora energije

Nadalje, predsjednica Odbora istaknula je kako je u 2019. godini na tržište stavljeno ukupno 5,28 posto biogoriva od potrebnih 7,85 posto prema Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije do 2020.

Istaknula je kako u Hrvatskoj imamo 39 postrojenja elektrana na biomasu ukupne instalirane snage 86.169,00 kW i 41 postrojenje elektrana na bioplin ukupne instalirane snage 45.922,00 kW. 

"Važno je sagledati što je potrebno napraviti kako bi na pametan način koristili resurse koje imamo na raspolaganju, a tu prije svega mislim na izradu karte obnovljivih izvora u Hrvatskoj, kako bi ostvarili ambiciozne ciljevi“, naglasila je Petir.

Smatra kako je budućnost u prometu na električnu energiju, međutim ta se tranzicija ne može dogoditi preko noći, posebice zato što tehnologija pohrane električne još uvijek nije u dovoljnoj mjeri dostupna, niti u Hrvatskoj niti državama članicama istočnog dijela Unije. 

Upozorila je da će se svaki automobil na tekuće gorivo proizveden danas u Europi, voziti najmanje šest godina u zapadnim državama članicama, pa onda još sljedećih desetak godina u istočnim državama članicama. "Ta vozila koristit će naftne derivate“, napominje dodajući kako neke države članice razmišljaju o zabrani motora s unutarnjim sagorijevanjem 2040. godine što znači da ćemo fosilna goriva trebati još sljedećih 40 godina.

Zato je važno, upozorava, da šansu damo svim vrstama obnovljivih izvora energije, a ne samo nekima.

U planu dva projekta

Kako je istaknuto u raspravi, u planu su dva projekta vezana uz proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj, jedan tvrtke Biodizel Vukovar d.o.o. koji razmišlja o pokretanju proizvodnje biogoriva i ako krenu s tim projektom proizvodili bi goriva II. generacije.

Također, Ina – Industrija nafte d.d. planira izgradnju biorafinerije u Sisku. Trenutno je gotov bazni projekt, a početak izgradnje očekuje se u 2023. godini. S radom bi trebala početi 2026. godine te se također planira proizvodnja II. generacije biogoriva.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor