Pretraga tekstova
Emitirano 1900. izdanje Plodova zemlje - najdugovječnije i najgledanije emisije Hrvatske radiotelevizije!
U prosincu prošle godine emisija je proslavila svoj 58. rođendan, a ove je godine nominirana i za Večernjakovu ružu u kategoriji TV emisije godine.
Prošle je nedjelje emitirano jubilarno 1900. izdanje emisije Plodovi zemlje Hrvatske radiotelevizije (HRT).
Riječ je o najdugovječnijoj i tradicionalno najgledanijoj emisiji Hrvatske radiotelevizije koja već šest desetljeća privlači velik broj gledatelja. Plodove zemlje tijekom 2016. pratilo je prosječno 14% općega stanovništva (AMR), odnosno u prosjeku je svaku emisiju pratilo 570.489 gledatelja.
Osim poljoprivrednika, koji su stalna publika, emisiju rado gledaju ljubitelji prirode te pobornici zaštite okoliša. Dugogodišnji urednik i voditelj Vlatko Grgurić ističe kako do priča dolazi tijekom svakodnevnih razgovora.
"Emisija prati aktualne probleme, a ujedno nastoji potaknuti njihovo rješavanje. Neke su od tema kojima se često bave Plodovi zemlje uvoz jeftine hrane, osiromašivanje sela, besperspektivnost bavljenja poljoprivredom, teško stanje u stočarstvu, osobito govedarstvu i proizvodnji mlijeka. No, uz brojne probleme emisija nastoji prenijeti savjete i primjere uspješnih hrvatskih poljoprivrednika pridonoseći tako preobrazbi hrvatskoga sela i mora", ističe autor i urednik Plodova zemlje Vlatko Grgurić.
Prošlotjedno 1900. izdanje Plodova zemlje na Hrvatskoj radioteleviziji pratilo je 16,4% općega stanovništva (AMR), odnosno 668.585 gledatelja koji su bili prisutni u svakoj minuti emitiranja. Kad bi se željelo pogledati svih 1900. emitiranih emisija Plodovi zemlje, pred malim ekranom trebalo bi se bez prekida provesti čak 66 dana.
"Jubilarnu 1900. emisiju nismo posebno proslavili. Plodove zemlje radimo cijele godine tako da svake neparne godine odradimo novih stotinu emisija. A ovu smo jubilarnu emisiju napravili malo drukčije - vratili smo se u prošlost, iz bogate i, srećom, sačuvane arhive izvukli neke stare reportaže, porazgovarali s ljudima koje smo snimali prije 10, 20 godina.
Bilo je, zapravo, zanimljivo čuti jesu li se nekadašnja nadanja tih ljudi i ostvarila. Ako ste gledali emisiju, mogli ste vidjeti da većinom nisu! To, pak, samo potvrđuje paradigmu koju u Plodovima zemlje stalno naglašavamo: ključni se problemi naših poljoprivrednika, nažalost, sustavno ne rješavaju desetljećima", naglašava Vlatko Grgurić te podsjeća da je jubilarno izdanje emisije moguće pogledati u Videoteci multimedijske usluge HRTi.
Emisija Plodovi zemlje u prosincu je prošle godine proslavila svoj 58. rođendan, a ove je godine nominirana i za Večernjakovu ružu u kategoriji televizijske emisije godine.
Plodovi zemlje na rasporedu su svake nedjelje na Prvome programu Hrvatske televizije (HRT - HTV 1) s početkom u 12.15, a mogu se pratiti i na mobilnim uređajima, tabletima i računalima s pomoću multimedijske usluge HRTi.
Autorica
Ivana Nađ
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?