Eksplozija uvoza voća i povrća

Hrvatski je urod jabuka, kažu voćari, ove godine bolji nego lani, proizvedeno je oko 35 tisuća tona, no iako oni svoj urod trgovačkim centrima prodaju za samo 2,5 kuna po kilogramu, iz inozemstva će nam, upozoravaju voćari, stići još jeftinije lanjske jabuke, koje će se zatim građanima skupo prodavati. Unatoč dobrom domaćem urodu, naime, u hladnjačama diljem Europe neprodano stoji stotinjak tisuća tona jabuka za kojima su se pomamili i hrvatski trgovci. Domaće jabuke iz ovogodišnje berbe hrvatski će potrošači pak početkom zime plaćati po pet, osam ili čak deset kuna za kilogram. I nije problem samo jabuka nego sveg voća i povrća koje Hrvatska već godinama uvozi mnogo više nego što izvozi. Poražavajući podaci Državnog zavoda za statistiku, koji kažu da smo u prvih sedam mjeseci ove godine hrane i živih životinja izvezli za 580 milijuna, a uvezli za milijardu američkih dolara, kažu i to da uvozimo najviše voća i povrća. Dok smo ga u tom razdoblju izvezli u vrijednosti od 21 milijun dolara, uvezli smo ga 11 puta više, za nevjerojatna 223 milijuna dolara, odnosno oko 1,2 milijarde kuna! Uvoz voća i povrća tako je u velikoj mjeri premašio uvoz ostale hrane. Uvozimo turske i španjolske rajčice, smokve iz Južnoafričke Republike, kineski i egipatski češnjak, peruansku šparogu. Kupus nam dolazi iz Njemačke, a krumpir s Cipra. Svake godine samo voća uvezemo za oko 180 milijuna dolara.

- Nelogično je da kupujemo uvozno voće i povrće, a domaći proizvođači svoje bacaju jer ga nemaju kome prodati - zavapila je na nedavnom susretu sa seljacima u Vladi premijerka Jadranka Kosor, iznenađena, odjednom, brojnim problemnima s kojima se ratari, voćari i povrćari suočavaju. Kako je potonjima obećala, na granici će se ubuduće strože kontrolirati kvaliteta uvezenog, no što je, pitaju se proizvođači, s kvantitetom.

- Hrvatska je prije rata i privatizacije samo voća izvozila u vrijednosti 250 milijuna dolara, a danas za vlastite potrebe proizvodi jedino dovoljno mandarinki, dok jabuka uvozimo 50 posto, krušaka 90, a badema sto posto! Suhe smokve kupujemo od Njemačke, makar tamo smokve ne rastu, no oni su ih negdje kupili, lijepo upakirali i sada ih prodaju nama - ističe Frane Ivković, agronom i predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, koja već godinama apelira da se nešto učini. No, država ne čini ništa kako bi se taj uvoz smanjio. Njega je nemoguće zabraniti, no svakako se može ograničiti višim carinama, kao što je, primjerice, učinjeno sa stranim sirovima nakon pobune domaćih mljekara.

Problem je hrvatskog voćarstva i povrćarstva u usitnjenosti posjeda, i neorganiziranosti. Država uporno ističe, s druge strane, kako toj proizvodnji daje puno, što je točno, no istovremeno ne kontrolira kamo uplaćeni poticaji odlaze. Hrvatska ima potencijala za 60.000 hektara voćnjaka, što bi nam omogućilo zadovoljavanje vlastitih potreba te izvoz voća za oko 350 milijuna dolara godišnje. Uvozili bismo u tom slučaju samo egzotično voće, koje sami ne možemo proizvoditi, a na zasađenim hektarima zaposlili dvadesetak tisuća ljudi.

Autor: Bojana MRVOŠ PAVIĆ